U Nemačkoj obeležena 80. godišnjica oslobođenja nacističkog koncentracionog logora Buhenvald 1epaselect epa12012513 A barbed wire fence in front of the crematory of the former Buchenwald Nazi concentration camp memorial site, near Weimar, Germany, 05 April 2025. This year marks the 80th anniversary of the liberation of Buchenwald, one of the largest Nazi concentration camps on German soil. Over its eight years of operation, more than 250,000 people were imprisoned in Buchenwald. It is estimated that approximately 56,000 prisoners died there from execution, starvation, and disease, before its liberation by US troops on 11 April 1945. EPA-EFE/HANNIBAL HANSCHKE

Nemačka je danas obeležila 80. godišnjicu oslobođenja nacističkog koncentracionog logora Buhenvald, uz upozorenja govornika na „rast kranje desnice u celom svetu“.

Guverner države Tiringije Mario Vojt i bivši nemački predsednik Kristijan Vulf govorili su na ceremoniji u gradu Vajmaru, kojoj je prisustvovalo nekoliko ljudi koji su preživeli Holokaust.

Vojt je rekao da je Buhenvald bio „mesto sistematske dehumanizacije“ i da je sve što se dešavalo u logoru smrti „bilo osmišljeno da slomi ljudski duh i njegovo dostojanstvo“.

Bivši nemački predsednik Kristijan Vulf izrazio je zabrinutost zbog aktuelne globalne političke situacije. ;“Zbog radikalizacije i svetskog pomeranja udesno, sada mogu, a to me čini nelagodnim, da jasnije shvatim kako je to moglo da se desi tada“, rekao je Vulf, misleći na nacistički teror.

Pozvao je na aktivno zalaganje za demokratiju i očuvanje čovečanstva. Rekao je: „Mi snosimo trajnu, stalnu, večnu odgovornost zbog toga, jer nikada više ne smemo dozvoliti da zlo prevlada.“

Uoči memorijalnog skupa, izraelski zvaničnici su se otvoreno usprotivili planiranom govoru filozofa Omrija Boema, čiji je deda preživeo Holokaust, poznatog kritičara izraelske vlade i njenih akcija u Gazi. Ovo je navelo organizatore da povuku poziv Boemu da učestvuje na skupu.

Logor Buhenvald, osnovan 1937. godine, nalazio se u današnjoj državi Tiringiji. Oko 280.000 ljudi je prošlo kroz njega, a od toga preko 56.000 zatvorenika su ubili su nacisti, ili su umrli od gladi, bolesti i medicinskih eksperimenata, pre no što su ga oslobodile američke trupe, aprila 1945. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari