Zelenski kaže da su pregovori s Rusijom slični kapitulaciji 1Foto: Ukrainian Presidential Press Office via AP, File

Pokušaji zapadnih zemalja da uvere Ukrajinu da pregovara s Moskvom nakon niza velikih vojnih pobeda nad invazirajućim ruskim snagama su „bizarni“ i zapravo traže da Kijev kapitulira pred gubitničkom stranom, smatra ključni savetnik ukrajinskog predsednika.

„Kada imate inicijativu na bojnom polju, malo je čudno primati prijedloge poput: ‘Ionako nećete moći sve učiniti vojnim sredstvima, morate pregovarati'“, rekao je savetnik Mihajlo Podoljak, a prenosi AFP 20. novembra.

Takvi razgovori bi značili da zemlja „koja oporavlja svoje teritorije, mora kapitulirati pred zemljom koja gubi“, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Ukrajina počinje evakuaciju iz oslobođenih područja

U međuvremenu, Ukrajina je započela dobrovoljnu evakuaciju stanovnika nedavno oslobođenih od ruske okupacije područja južnog Hersona i Mikolajevske oblasti.

Stanovnici koji odluče da se evakuišu o trošku države dobiće sklonište u gradu Krivi Rih u jugoistočnoj Dnjepropetrovskoj oblasti ili drugim zapadnim regionima Ukrajine, izjavila je 19. novembra Irina Vereščuk, ukrajinska ministarka za reintegraciju teritorija koje je okupirala Rusija.

Podoljak je takođe rekao francuskoj novinskoj agenciji da Moskva nije dala „nikakav direktan prijedlog“ Kijevu u vezi sa mirovnim pregovorima, već je dala prijedloge u vezi pregovora i mogućeg prekida vatre preko posrednika.

„Rusija ne želi pregovore. Rusija vodi komunikacijsku kampanju pod nazivom ‘pregovori'“ u pokušaju da odugovlači vreme, rekao je Podoljak. „U međuvremenu, (Rusija) bi obučavala svoje mobilisane snage, pronalazila dodatno oružje…i učvršćivala svoje položaje.“

Podoljak je rekao da ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je pokrenuo rat protiv Ukrajine u februaru, i dalje veruje uprkos nedavnim teritorijalnim gubicima u južnoj i istočnoj Ukrajini da „može uništiti Ukrajinu, to je njegova opsesija.“

„Omogućavanje Moskvi da sada prekine borbe, dodao je, zaprijetilo bi „stvaranjem zamrznutog sukoba usred Evrope.“

Upitni pregovori

Sjedinjene Države su navodno vršile pritisak na Ukrajinu da bude otvorena za mirovne pregovore s Rusijom, a predsjedavajući Združenog načelnika SAD-a Mark Milley rekao je 16. novembra da, iako podrška Vašingtona i drugih zapadnih partnera Kijevu nije smanjena, nedavni uspjesi na ukrajinskom bojnom polju mogli bi dovesti do toga da Kijev bude u boljoj pregovaračkoj poziciji.

„Verovatnoća ukrajinske vojne pobede, definisana kao izbacivanje Rusa iz cijele Ukrajine, uključujući… (ruski okupirani) Krim, verovatnoća da će se to dogoditi u skorije vreme nije velika, vojno,“ rekao je Milley. “Možda postoji političko rešenje gdje se, politički, Rusi povlače, to je moguće.“

„Želite da pregovarate sa pozicije snage. Rusija je trenutno na leđima“, dodao je on.

Komentari su izazvali zabrinutost da Vašington možda pokušava da smanji ciljeve Kijeva da povrati svu teritoriju koju je okupirala Rusija, uključujući poluostrvo Krim koji je Moskva zauzela 2014.

Portparol Bele kuće za nacionalnu sigurnost Džon Kirbi naglasio je 18. novembra da Sjedinjene Države ne pokušavaju naterati Kijev da održi razgovore ili ustupiti teritoriju.

Kirbi je dodao da samo ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski „može odrediti da li je i kada spreman za pregovore i kako ti pregovori treba da izgledaju.“

Tokom video govora na Međunarodnom sigurnosnom forumu Halifaxa u Kanadi 18. novembra, Zelenski je rekao da Rusija traži priliku da pristane na „kratko primirje“ kako bi popunila svoje snage.

„Bilo koje izražene ideje o ustupcima naše zemlje ili o našem suverenitetu ne mogu se nazvati mirom“, rekao je Zelenski. „Nemoralni kompromisi će dovesti do nove krvi.“

U oktobru, ubrzo nakon što je Rusija objavila aneksiju ukrajinskih regija Hersona, Donjecka, Zaporožja i Luganska nakon referenduma koje je međunarodna zajednica smatrala lažnim, Zelenski je potpisao dekret u kojem se navodi da su pregovori s Rusijom nemogući sve dok Putin ostane predsednik.

Od tada, Ukrajina je ostvarila značajan napredak u djelimično okupiranim regionima, posebno u Hersonu i Zaporožju.

Ruske vlasti su ranije izjavile da su spremne za pregovore, ali nisu spremne da razgovaraju o sudbini ukrajinskih okupiranih teritorija.

Ukrajina je 19. novembra obnovila željeznički saobraćaj do nedavno osvojenog grada Hersona na jugu zemlje, a ukrajinske snage su nastavile da se suočavaju sa žestokim borbama u istočnom Donbasu, koji obuhvata regije Lugansk i Donjeck, gdje su ruske trupe intenzivirale svoj napad na nekoliko frontova.

Rusija navodno repozicionira neke od svojih snaga kako bi ojačala svoju odbranu oko gradova Zaporožja i Melitopolja u regionu Zaporožja, kao i da povećava intenzitet borbi u Donbasu.

Uz izvještavanje AFP-a

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari