Prava zima stigla nam je krajem januara, a mnoga domaćinstva i firme u Beogradu zatekla je sa dugovima za grejanje. Da li su u Beogradskim elektranama odlučili da baš sa prvim snegom i ledenim danima uđu u trag svojim dužnicima? Našoj redakciji javljali su se oni kojima su ovih dana najavljena isključenja zbog neizmirenih dugovanja.

 Međutim, postavlja se pitanje da li je i u kojoj meri opravdano i humano potrošače ostavljati bez grejanja usred niskih temperatura. Koliko i koje zapravo firme i Beograđani duguju i kakve posledice mogu da snose, pokušali smo da saznamo u Beogradskim elektranama, ali do zaključenja ovog broja nismo dobili odgovore.

U Pokretu za zaštitu potrošača Beograda kažu za Danas da im se potrošači često žale, ali više da „olakšaju dušu i da se čuje za njihov problem“, kao i to da zakonom nije definisano da recimo na niskim temperaturama elektrane ne treba da isključuju dužnike. Što praktično znači da je sve na elektranama.

– Ne postoje zakonske odredbe koje ograničavaju elektrane da primera radi preduzećima ne isključe grejanje usred najveće zime. Naime, Zakon o zaštiti potrošača iz 2002. i 2005. godine imao je član kojim su male firme tretirane kao potrošači iz kategorije domaćinstva, ali te odredbe su izbačene. Što se tiče domaćinstava, postoje samo preporuke da se u takvim vremenskim uslovima obustave isključenja, ali generalno nema propisa kojim bi se to regulisalo, kao što nije jasno definisano ni pitanje ugroženog potrošača, kaže Petar Bogosavljević, predsednik Pokreta za zaštitu potrošača Beograda.

U prilog tome Bogosavljević navodi slučaj od pre dve-tri godine iz istočne Srbije, kada su privatnici kupili toplanu pa su rigoroznim isključenjima za vreme niskih temperatura hteli potrošače da nateraju da izmire svoja dugovanja. Po principu, „koliko para, toliko muzike“ uspeli su da naplate deo dugovanja. Naš sagovornik smatra da to nije najbolje rešenje, bez obzira kolika su dugovanja i da treba sistemski rešiti ovu oblast.

– Naša preporuka je da se tokom niskih temperatura nikako ne ide na isključenja, već da se potrošačima u toj situaciji obezbedi minimum isporuke toplotne energije. Ali, najpre treba sistemski rešiti ovu oblast, a ne čekati da se problemi jave. Jer, često su troškovi za bolovanje radnika koji rade u lošim uslovima i hladnoći veći od troškova za grejanje – zaključuje Bogosavljević.

Podsetimo, uoči početka ove grejne sezone iz Beogradskih elektrana mogli smo da čujemo da su tadašnja dugovanja njihovih korisnika bila oko 13 milijardi dinara. Tačnije, od građana „Elektrane“ su tada potraživale oko 7,5 milijardi dinara od Grada, koji je građanima omogućio subvencije još 2,5 milijardi, dok je oko tri milijarde dinara dugovala privreda za grejanje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari