O pravilnoj ishrani 59.000 najmlađih Beograđana, koji pohađaju prestoničke vrtiće i jasle svakodnevno brine blizu 700 zaposlenih nutricionista, kuvara, pomoćnika, servirki, magacionera i dostavljača.
Na teritoriji grada nalaze se 44 centralne kuhinje za pripremanje kompletnih obroka za mališane, a u sklopu gradnje novih vrtića svoje centralne kuhinje dobile su opštine Čukarica i Grocka. Nova i zasebna kuhinja u Mladenovcu od 1.500 kvadrata trenutno se oprema neophodnim nameštajem i aparatima, a za mesec dana počeće izgradnja prve takve kuhinje na Savskom vencu. Obe su namenski građene i opremljene po Hasap metodu, rigoroznom sistemu kontrole procesa proizvodnje i distribucije prehrambenih proizoda.
Kako zbog sve bržeg načina života, roditelji ne stižu da uvek pripreme zdrave obroke, gradski vrtići ujedno važe i za korektore nepravilne ishrane. Nutricionisti se zalažu da deca kroz minimum tri obroka, koja pojedu u vrtiću, moraju da unesu namirnice iz svih sedam grupa. Tu spadaju: žitarice, mleko i mlečni proizvodi, meso i mesne prerađevine, masonoće, povrće, voće, šećeri.
– Komisija za unapređenje ishrane Sekretarijata za dečju zaštitu formirana je 2004. godine i nju čine lekari, medicinske sestre, nutricionisti-dijetetičari i viši sanitarni tehničari. Komisija jednom godišnje razmatra, obogaćuje i usvaja jedinstvenu listu od oko 110 različitih namirnica od kojih se sastavljaju jelovnici po predškolskim ustanovama – kaže Ljiljana Jovčić, gradska sekretarka za dečju zaštitu.
Sve namirnice koje ulaze u predškolske ustanove moraju imati neophodne ateste o bezbednosti hrane i ne mogu biti starije od polovine roka upotrebe namirnica. Takođe, u kuhinjama nije dozvoljeno da se ukrštaju putevi čistog i prljavog posuđa, zdravlje zaposlenih se potvrđuje redovnim i vandrednim pregledima i uzimanjem briseva.
A da hrana koju jedu deca ne bude samo energetski visoko vredna, nego i prijemčiva za oko, brinu se nutricionisti.
– Naš zadatak je da štitimo decu i u ovom poslu nema kompromisa. Naši jelovnici su javni i nalaze se na oglasnim tablama svih vrtića, tako da roditelji mogu da vide šta će u toku nedelje jesti njihova mališani. Apelujem na roditelje da ujutru ne hrane decu kiflama iz sumnjivih pekara i da izbegavaju medijski popularizovanu hranu, jer su peciva i doručak koji dobijaju u vrtićima daleko zdraviji i higijenski apsolutno ispravni. U vrtićima uglavnom i nemamo gojaznu decu, ali je u školama zaista katastrofalno stanje – kaže Vesna Zečević,nutricionista, koja već 15 godina sastavlja maštovite i zdrave jelovnike za decu sa Starog grada.
Nema maminih torti
Kako bi se izbegla mogućnost alergijskih reakcija, pa čak i masovnog trovanja hranom, u svim vrtićima u Beogradu je zabranjeno donošenje hrane koja je napravljena kod kuće, uključujući i mamine rođendanske torte. Izuzetak od ovog pravila su fabrički upakovane grickalice i slatkiši, mada nutricionisti apeluju na roditelje da i u tome budu umereni.
Posebna hrana za bolesnu decu
Resorni Sekretarijat trenutno razmatra i mogućnost da se u naredne dve godine otvori zasebna kuhinja u kojoj bi se isključivo pripremala hrana za decu obolelu od dijabetesa i celijakija. Za sada je roditeljima ove dece omogućeno da od kuće donesu pripremljene obroke koji se čuvaju u posebnim frižiderima u svakom vrtiću i imaju pravo na popust od deset odsto za troškove vrtića.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


