Foto: Z. S. M.Gužva, vrve klinci, odjekuju glasići, zanimljivo, odasvud „šareno”… a sve to idealno „upakovano” u zeleno. U Velikom parku u Kragujevcu Slobodni univerzitet organizovao je akciju Branimo znanje(m). I, Kragujevčani su se odazvali.
Dan, što bi rekli naši stari – k’o stvoren za druženje sa studentima i njihovim profesorima u ambijentu Velikog parka. Lep, onako, pravi prolećan uveličan štandovma na svakom koraku. A, taj mali sajam nauke i znanja proteže se od fontane pa na gore.
Ljudi prolaze, zastaju, zagledaju, prilaze, pitaju… Naravno, deca kao i uvek radoznala… pipaju, probaju… ne kriju oduševljenje.
A, teme i radionice raznovrsne i različite: matematika svakodnevice, nosim svoju knjigu, „Skočko, skočko, vest, laž”, transparentni kviz…Ma, ono od blokadne asocijacje do osnaživanja psihološke rezilijentnosti…
Tema „Jadar predeo koji nestaje” interesuje (sasvim oparvdano) naše ljude svuda i na svakom mestu. Tako je i danas u Velikom parku. Za sve one koje „kopka” (slučajnost je namerna) ova problematika tu je dr Zorica Petrović, profesorka hemije (u penziji) sa kragujevačkog PMF-a.
– Slobodni univerztet u Kragujevcu je organizovao ovo sadržajno događanje. Mnogo interesantnih tema je prikazano u Velikom parku iz raznih oblasti, kaže ona, dodajući, da je šteta što je dešavanje tek juče oglašeno pa je moglo možda da bude i više posetilaca.

Ona je tu da kao hemičarka ispriča o Projektu „Jadar” i eksploataciji litijuma.
– Naša prezentacija i slikovit prikaz Jadra, pokazuje kako on bajkovito izgleda ali i šta bi moglo da se desi jednog dana ako u njemu počne de se eksploatiše ruda. Nadamo se da se to neće desiti, optimista je profesorka Petrović.
Na licu mesta Kragujevčani se u mimohodu parkom upoznaju sa tim koliko je u pitanju ozbiljna stvar, vrlo kompleksna eksploatacija i prerada rude uz upotrebu mnogo opasnih hemikalija.
A, naša sagovrnica je tu da ih informiše o litijum karbonatu, bornoj kiselini, natrijum sulfatu… kao kakav i koliki problem za životnu sredinu bi predstavljala potencijalna deponija jalovine „servirana” na foliji roka trajanja nekih 40-tak godinica koliko je planirano da „izgura” (i projekat i folija).
Negde iza 15 sati u Veliki park stiže i masa sugrađana koja je blokirala nadvožnjak u Sušici. Počinju vuvuzele, pištaljke i, naravno obavezno „pumpanje” koje odjekuje parkom. Tu su kao i uvek kao podrška studentima i ademskoj zajednici i bajkeri u blokadi.
Ne kotrljaju se samo točkovi motora već i valjci i to na štandu za grafiku.
– Predstavljamo naš rad, branimo (se) znanje(m), odgovaramo na sva pitanja i usput odradimo neke male grafike i formate na licu mesta u saradnji sa posetiocima pre svega decom…, u dahu raportira Jovan Cukić saradnik u nastavi FILUM-a.
On je zadovoljan, jer ima dosta ljudi u rasponu od slučajnih prolaznika što govori o dobrom odabiru mesa i vremena akcije ali i mnogo onih koji su došli baš sa namerom. Grafika se pokazuje sudeći po gužvi na štandu zanimljiva i prijemčiva, a kreativnost i znanje se lako brane, onako – sami od sebe.
– Naš štand danas je jedan do najposećenjih, ne bez ponosa ističe Jovan Cukić, a mi kao objektivni izveštači potvrđujemo tu činjenicu.
Znanja ne manjka. Na štandu koji nas uči koliko su važni maternji jezik i književnost na vrhu panoa je i pitanje – „Ko ne skače, taj je ???” a deca znaju odgovor i ne libe se da ga „izbace” naglas, pred svima i na opšte oduševljenje starijih. Bravo.
Vladimir Ranković, profesor FILUM-a, taze je pristigao iz Loznice ali je odmah pohrlio na skup da podrži svoje studente i kolege sa Slobodnog univerziteta.
– Naravno, pokazujemo samo deo onoga što može da se nauči na našem fakultetu one koji će možda doći na naš univerzitet ali i ne samo njih. Ali ono što je bitno je da diskutujemo, razgovaramo, razmenjujemo mišljenja i iskustva… Oni slušaju naša a mi njihova mišljenja. Pomažemo jedni druge o ovoj situaciji koja je teška i stresna ali i lepa sa jedne strane jer smo povezani jedni sa drugima, članovi akademske zajednice, studenti i građani kao nikada pre, iskreno je nadahnut profesor Ranković u okruženju parkovskog zelenila.
Po poseti ne zastaje ni dečiji kutak, odmah tu kod fontane. Ma, kakvi, naprotiv.
Tu je deo za bajke ali i narodni motivi, ne samo oni iz folkolra i mitova, već i konkretni iz oblasti ručnih radova.
– Kutak je posvećen deci mlađeg i predšolskog uzrasta. Danas se bavimo temama za eklogiju i Srbiju. Veoma je kreativno, upućuje nas Katarina Ćirović sa Katedre romanistiku na FILUM-u, dok mališane uvodi u posao sa raznobojnim tkaninama i vunicama. Univerzite al’ slobodan i to od deteta.
Ona je posetom dečijem delu manifestacije veoma zadovoljna.
– Baš je posećen i bilo je prilično interaktivno, ceni ona dok mali Kragujevčani pažljivo gledaju u njene vešte i brze prste koji (raz)vezjuju šarene čvorove na zadatu temu.
Da je što se toga tiče mission comlete potvrđuje nam i njena koleginica sa FILUM-a profesorka engleskog jezika Marjana Matić.
– Tu smo svi od pre podne. Lako i super smo se organizovali i sve je na dobrovoljnoj bazi. Ono, što inače radimo i predajemo prilagodili smo građanstvu i najmlađima, napominje ona, ne zaboravljajući da danas u parku imaju i podršku koleginica iz Čačka.
Svi su zadovoljni.
– Igrali smo se, zabavljali i edukovali decu od ranog jutra, baš bila velika gužva,
a tek počinje radionica za engleski, dodaje profesrorka Matić.
Tik do njih kutak za prirodne nauke – hemijske čarolije i druge eksperimentalne vragolije. Deca bez daha prate sveću koja gori pod vodom i radosno farbaju prehrambene proizvode poput mleka u dugine boje. To ih posebno fascinira. Vau, iskreno i nas. A svoje znanje i umeće sa njima nesebično deli mala ali odabrana ekipa sa PMF-a ovdašnjeg.
Okupljeni se slažu da je ostvaren lep kontakt sa sugrađanima, roditeljima i decom, jer, pdsećaju oni, fakulteti i Univerzite pripadaju Kragujevcu i njegovim žiteljima, iako su neki možda to i (po)malo zaboravili u svojoj drugačijoj i drugoj lojalnosti.
Na poziv Pobunjenog i Slobodnih univerziteta istovetni skupovi i akcija Branimo znanje(m) održani su danas sem Kragujevca i u Beogradu i Nišu.
Više vesti iz ovog grada čitajte na posebnom linku.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.










