Šta nam od 1. januara donosi ulazak u najveći zdravstveni fond Evropske unije? 1Foto: N Kovačević

Od 1. januara 2026. godine Srbiji će biti dostupni fondovi najvećeg zdravstvenog programa Evropske unije (EU4Health) za jačanje lečenja, digitalizacije i dostupnosti zdravstvenih usluga, te će državni i privatni sektor u zdavstvu moći da konkuriše za sredstva kroz otvorene pozive, direktne grantove i zajedničke akcije. To je omogućeno sporazumom koji su 8. decembra u Briselu potpisali ministar zdravlja Zlatibor Lončar i evropski komesar za zdravlje i bezbednost hrane Oliver Varhelji. Time je Srbija pristupila programu EU4Health i kao zemlja kandidat formalno postala punopravni učesnik najvećeg zdravstvenog programa u istoriji Evropske unije, koji je vredan više od pet milijardi evra.

 Ovaj program, kako je navedeno iz Evropske komisije, omogućava Srbiji da koristi mogućnosti finasiranja pod istim uslovima kao države članice EU, kao i Norveška, Island, Ukrajina, Moldavija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina.

EU4Health je program EU za period 2021–2027, pokrenut kao odgovor na pandemiju COVID-19, sa ciljem jačanja otpornosti zdravstvenih sistema i bolje spremnosti na zdravstvene krize. Budžet programa je više od pet milijardi evra, a sprovodi ga Izvršna agencija EU za zdravlje i digitalne tehnologije (HaDEA), preko koje se objavljuju pozivi za finansiranje.

“Finansiranje bi moglo da bude usmereno na ključne oblasti, među kojima su unapređenje dijagnostike, lečenja i nege kod kardiovaskularnih bolesti i raka, razmena zdravstvenih podataka sa ostaslim članicama programa, razvoj strategija za kritične lekove i formiranje rezervi, jačanje usluga mentalnog zdravlja, posebno za mlade, kao i inicijative u vezi sa prekograničnim zdravstvenim pretnjama“ naveli su iz Evropske komisije.

Prema rečima Verheljija, fokus je da se poboljša zdravstvena zaštita kako u Evropskoj uniji tako i u zemljama kandidatima za članstvo.

„To je prekretnica koja jača naše partnerstvo i otvara nove mogućnosti za zdravstveni sektor Srbije od 1. januara 2026. godine. Radujemo se nastavku naše bliske saradnje”, napisao je on na društvenoj mreži “X”.

Za ministra Lončara pristupanje ovom programu ne znači samo finasijsku potporu, već i potvrdu da se zdravstveni sistem Srbije razvija u sladu sa standardima EU.

„Ovaj program nam omogućava ne samo finansijsku i tehničku podršku, već i uključenost u evropsku zdravstvenu zajednicu, u kojoj građani Srbije treba da zauzmu ravnopravno mesto“, istakao je Lončar i dodao da je cilj kojem Srbija teži snažniji, moderniji i efikasniji zdravstveni sistem koji će biti potpuno usklađen sa standardima Evropske unije, ali istovremeno prilagođen potrebama naših građana.

Međutim, koji su to projekti sa kojima će srpsko zdravstvo aplicirati i koje benefite u zdravstvenoj zaštiti će građani od naredne godine imati, do zaključenja ovog teksta, iz Ministarstva zdravlja nisu odgovorili.

Sagovornici Danasa, koji su svojevremeno bili na čelu zdravstvenih ustanova, smatraju da je pristupanje ovom evropskom fondu šansa za srpsko zdravstvo, ali ukazuju i šta je ono čime bi trebalo da se vodimo.

Rakić: Srbija će morati da reformiše zdravstveni sistem

Šta nam od 1. januara donosi ulazak u najveći zdravstveni fond Evropske unije? 2
Foto: N1

„Ovo je značajan korak za zdravstveni sistem Srbije kao takav i uopšte za pridruživanje EU. Građanima Srbije će ovo dosta značiti kada je u pitanju dostupnost zdravstvenog sistema. Međutim, država će morati da reformiše postojeći zdravstveni sistem da bi se on uklopio u regulativu Evropske unije. To će se odnositi kako na organizaciju rada zdravstvene službe, način finasiranja, rad lekara da bi se postojeći sistem učinio efikasnim kako za pacijente tako i za doktore”, kaže za Danas poslanica Narodnog pokreta i specijalista ginekologije i akušervsta dr Snežana Rakić.

Delić: Fondove treba iskoristiti za novu infektivnu kliniku za 21. vek

Njen kolega, iz redova stranke Srbija Centar infektolog i redovni profesor Medicinskog fakulteta u penziji dr Dragan Delić kaže da ne bi voleo samo da da se novac iz tih fondova troši nestručno. Smatra da ga treba uložiti u najpotrebnije, urgentne stvari.

„Apsolutno pozdravljam spremnost Evrope da nam pomogne. To je nešto što je pozitivno i naša šansa, samo je treba stručno iskoristiti. Treba neko da definiše koji su naši prioriteti, zašto su to naši prioriteti, da se naprave programi i da se onda aplicira. Evropa je sigurno ispred nas po organizaciji i kvalitetu zdravstvene zaštite i mi imao od njih šta da učimo sigurno, a ako još nude i novac to je fantastično. Samo ne bih voleo da se novac troši nestručno, bez pokrića. Iza svih tih programa treba da stanu institucije, a sigurno da ima toliko stvari koje se mogu primeniti”, kaže naš sagovornik.

Šta nam od 1. januara donosi ulazak u najveći zdravstveni fond Evropske unije? 3
Foto: Marija Mladjen/ATAImages

Delić ukazuje da bi pored kardiovaskularnih i onkoloških bolesti moralo da bude mesta i za infektologiju, konkretno za novu infektivnu kliniku za 21. vek.

“To je nešto što je neophodno s obzirom gde se Srbija geografski nalazi, da smo otvoreni prema svetu, da mnogima ne trebaju vize za ulazak u našu zemlju, da postoje direktne avionske linije ali sve to povećava epidemiološki rizik od unosa novih infektivnih agenasa. Moramo da budemo spremni, a infektivna klinika je prva u toj liniji odbrane od pojedinih infektivnih bolesti poznatih, ali i nepoznatih kao što je bio kovid. Po meni, te fondove bi trebalo iskoristiti za jednu infektivnu modernu kliniku za 21. vek, o čemu govorim već godinama”, navodi on.

Jedna takva klinika bi, kaže Delić, mogla da prihvati taj rizik i bude prva odbrana od mogućih epidemija, odnosno pandemija.

„Ako je program EU4Health nastao kao odgovor na pandemiju COVID-19 dajte da se spremimo za neke nove pandemije, jer je pitanje samo vremena i to stalno govorim. Meni nije dilema da li će biti novih epidemija i pandemija, već kada će se desiti i sa kojim infektivnim agensom“, zaključuje doktor Dragan Delić.

Kakva su iskustva Crne Gore

Crna Gora se od januara 2024. godine, potpisivanjem Sporazuma, formalno priključila EU4Health programu. Iz Ministarstva zdravlja Crne Gore kažu za Danas da im ovo članstvo izuzetno znači jer im je omogućilo da budu deo najveće evropske zdravstvene inicijative i da se uključe u zajedničke projekte kojima se jačaju zdravstveni sistemi i unapređuju javne politike na evropskom nivou.

“Tokom 2024. godine, Ministarstvo zdravlja je kao Competent Authority uključeno u četiri Zajedničke akcije (Joint Actions) iz Programa rada 2024 – u oblastima digitalizacije onkološke zaštite, unapređenja registra kancera, mentalnog zdravlja i institucionalne podrške nacionalnim fokal pointima za ovaj program. Na navedenim projektima pridruženi partneri (Affiliated Entities) bile su relevantne zdravstvene ustanove. Ukupan iznos sredstava koje je Crna Gora dobila kroz ove četiri zajedničke akcije iznosi oko 300.000 evra. Iako iznos nije veliki, važno je naglasiti da je ovo prva godina našeg učešća i da su nam projekti prvenstveno omogućili izgradnju kapaciteta, razmjenu iskustava i povezivanje sa evropskim partnerima”, navode iz Ministarstva zdravlja Crne Gore.

Kroz Program rada EU4Health za 2025. godinu prvi put su aplicirali za direktni grant Evropske komisije, u oblasti digitalizacije i sekundarne upotrebe zdravstvenih podataka.

“Direktni grantovi povlače znatno veća sredstva, ali zahtijevaju ozbiljnu pripremu i koordinaciju, pa je ovo istovremeno i profesionalni iskorak i važan signal da jačamo institucionalne kapacitete. Pored Ministarstva zdravlja, ove godine kroz Program rada 2025 prvi put su kao Competent Authority aplicirale i ključne zdravstvene institucije – Klinički centar Crne Gore, Institut za javno zdravlje i Institut za lijekove i medicinska sredstva – u oblastima kardiovaskularnih bolesti, farmaceutske regulative, globalne zdravstvene strategije i javnog zdravlja”, navode.

Zahvaljujući EU4Health programu Crna Gora je uključena i u Health Union Fellowship – program Evropske komisije za izgradnju kapaciteta u oblasti zdravstvene politike, gde Ministarstvo zdravlja ima kandidata koji je prošao proces odabira i trenutno učestvuje u programu.

“Ovo je važno jer našim stručnjacima pruža priliku da uče direktno od evropskih institucija i da se povezuju sa kolegama iz drugih evropskih zemalja. Za Crnu Goru, EU4Health nije samo finansijska podrška, već i način da preuzimamo evropske standarde, učimo iz iskustava zemalja članica i aktivno učestvujemo u evropskim zdravstvenim politikama. To je posebno važno imajući u vidu proces pristupanja Evropskoj uniji i potrebu modernizacije zdravstvenog sistema u skladu sa evropskim praksama”, poručuju iz Ministarstva zdravlja Crne Gore.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari