Prvi put od raspada nekadašnje SFRJ na jednom značajnom takmičenju učestvovaće sve republike bivše velike Jugoslavije. Na Evropskom prvenstvu u košarci, koje će se 2013. godine (4 – 22. septembar) održati u Sloveniji, učestvovaće ukupno 24 reprezentacije, a među njima kvalifikanti Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija, zatim Makedonija koja je mesto obezbedila još na prošlom kontinentalnom šampionatu u Litvaniji kada je bila četvrta i domaćin Slovenija.

Hrvatska je, uprkos delimičnoj smeni generacija, ostvarila perfektan učinak tokom kvalifikacija. Selektor Jasmin Repeša iskristalisao je igru u kojoj su nosioci Leni Ukić, Bogdanović, Simon i Žorić imali jasne napadačke uloge. Hrvatska nije briljirala u kvalifikacijama, ali je igrala dovoljno dobro i bez prevelikih oscilacija. Jasno je da će Repeša u Sloveniji upotpuniti centarsku liniju takvim imenima poput Tomića, Baraća, Lončara i Banića, a u zavisnosti od forme Pilepića i Babića, može se očekivati i povratak Planinića, pa čak i Popovića.

Crna Gora je definitivno najprijatnije iznenađenje. Idealan skor u kvalifikacijama plod je odličnog rada Luke Pavićevića, koji je braći Šehović, ali i Dašiću i Dubljeviću omogućio maksimalnu slobodu u igri. Bez izvanrednog centarskog tandema Pekovića i Vučevića, kao i iskusnih Jeretina, Kuka i Bojana Bakića malo ko je očekivao da će se „đetići“ prošetati grupom u kojoj se takmičila i Srbija. Amerikanac Ročesti ispostavio se kao odlično rešenje na mestu pleja, dok je polivalentnost Dubljevića došla do maksimalnog izražaja. Bojan je generacija naših Muslija, Nedovića i Anđušića rođenih 1991. godine, a već je dve sezone nosilac igre u selekciji Crne Gore.

Bosna i Hercegovina je u nimalo jednostavnoj grupi sa Gruzijom i Letonijom zauzela prvo mesto. Blistao je Mirza Teletović, novi član Bruklin Netsa, a veliku pomoć imao je od američkog pleja Zeka Rajta. Nedović i Kikanović su povremeno bljesnuli, dok je odbrana dobro funkcionisala. Velike zasluge za prolaz pripadaju i selektoru Aci Petroviću. Uspešno je nadomestio slabosti ekipe koje su evidentne, naročito na mestu klasičnog centra.

Makedonija je nakon bljeska na poslednjem Evropskom prvenstvu u Litvaniji doživela određeni pad u ovogodišnjim kvalifikacijama za Olimpijske igre. Naše južne komšije u budućnosti neće moći da računaju na usluge Pere Antića i Vlade Ilijevskog, koji su se oprostili od nacionalnog dresa. Njihovim penzionisanjem Makedonci su izgubili važne opcije u napadu, ali i defanzivi (pre svega u fazi skoka, gde je dominirao Pero Antić). Makedonci će imati ozbiljnih problema da na narednom šampionatu Starog kontinenta odneguju brzu košarku sa puno šuteva, pritom vodeći računa o centarskim sposobnostima Predraga Samardžiskog.

Izabranici Božidara Maljkovića u svojoj istoriji nikada se nisu okitili medaljom na Evropskom prvenstvu. Slovenija, na osnovu igračkog kadra, ali i iskustva i znanja trofejnog selektora, sigurno ima kvalitet da se domogne jedne od medalja. U toku pripremne faze ovog leta, selektor je isprobao nekoliko mladih košarkaša, naročito darovitih plejmejkera. Može se pretpostaviti da je tražio adekvatnu zamenu za Jaku Lakovića. Uprkos činjenici da su „zeleni“ veoma jaki na mestu četvorke, gde dominira Erazem Lorbek, vremenom su postali dosta tanki na samom centru, kao i na poziciji klasične trojke. Maljković upravo iz tih razloga uporno veruje Nahbaru, iščekujući da talenat Murića napokon dođe do potpunog izražaja. Braća Dragić, uz Bena Udriha, trebalo bi da budu nosioci igre u spoljnoj liniji.

Srbija je sa najslabijim učinkom u kvalifikacijama (u odnosu na „bivšu braću“) trenutno najveće razočarenje. Jasno je da će selektor Dušan Ivković sa ljudima iz Saveza morati da izvrši analizu svih propusta tokom kvalifikacija. Komunikacija između struke i igrača mora biti intenzivnija tokom sezone, da se ne zasniva na podeli poziva uoči priprema, već na konstantnoj razmeni mišljenja, poseti igrača u inostranstvu i analizi njihove forme u klubovima, kako se ne bi desilo da stručni štab bude iznenađen u kakvom se psihofizičkom stanju nalazi neki kandidat za nacionalnu selekciju. Ohrabrujuće su vesti da će Teodosić i Krstić sigurno nastupiti u Sloveniji. Pitanje želje i odlučnosti Raduljice, Rakovića, Miličića, Bogdanovića napokon bi trebalo da bude razjašnjeno, kao i situacija vezana za formu Veličkovića, Tripkovića, koji će sledeće sezone, ako ih zdravlje posluži, imati dovoljno prostora u svojim klubovima.

I SSSR na ceni

Iz nekadašnjeg SSSR i SFRJ na EP u Sloveniji učestvovaće čak 11 reprezentacija. Osim dobro poznatih šest republika nekadašnje velike Jugoslavije na šampionatu Starog kontinenta zaigraće Rusija, Ukrajina, Gruzija, Letonija i Litvanija. Iz trenutne perspektive najteži put u Sloveniji imaće Srbija i Letonija, koje su u kvalifikacijama zauzele treća mesta u svojim grupama, tako da će prilikom žreba biti svrstane u poslednji šešir. Žreb za prvenstvo Evrope održaće se 18. novembra u Postojnskoj jami.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari