Urbanističko - arhitektonsko rešenje Akvarijuma FOTO: mitarhstudio/InstagramUrbanističko - arhitektonsko rešenje Akvarijuma FOTO: mitarhstudio/Instagram

Nemoguće je da arhitekta ne zna da studija izvodljivosti treba da prethodi arhitektonskom konkursu, a da iznad svega toga treba da stoji Generalni urbanistički plan – koga Beograd trenutno nema – kaže za Danas direktor Centra za lokalnu samoupravu (CLS) Nikola Jovanović, reagujući na nedavnu izjavu akademika i profesora Branislava Mitrovića da je za prostor Parka prijateljstva raspisan urbanističko-arhitektonski konkurs.

Mitrović je kazao da je konkurs raspisan sa jasnim zadatkom da se preispita odnos novih javnih sadržaja i postojećeg pejzaža, upitan da li će izgradnja Akvarijuma ugroziti zeleni ambijent parka na Ušću.

Jovanović je na to imao opasku da je za svaki veliki objekat neophodno prethodno izraditi studiju izvodljivosti.

Prema rečima direktora CLS-a, ta studija treba da ukaže na to koliko je objekat isplativ, koliko će imati posetilaca/korisnika, kakav će biti uticaj na okruženje i životnu sredinu…

– Koliko ja znam, studija izvodljivosti (opravdanosti) nije izrađena, a ako jeste, neka je objave – cenu, broj posetilaca, isplativost i uticaj na životnu sredinu – poziva Jovanović.

On, povodom izjave arhitekte Branislava Mitrovića, kaže da može da se usaglasi s njim da arhitektonsko rešenje izgleda elegantno i fino uklopljeno u sredinu. Ipak, prema njegovim rečima, to su subjektivna mišljenja jednog arhitekte koji je i autor tog rešenja, kao i njegove malenkosti.

Nikola Jovanović
Foto: CLS

– Rešenja u Beogradu ne treba da se zasnivaju na subjektivnim mišljenjima, već na ozbiljnim studijama i planovima. Nemoguće je da arhitekta ne zna da studija izvodljivosti treba da prethodi arhitektonskom konkursu, a da iznad svega toga treba da stoji Generalni urbanistički plan – koga Beograd trenutno nema. To su suštinski problemi i teme za otvorenu diskusiju – ukazuje Jovanović.

On stoji pri stavu da pre svega moramo usvojiti Generalni urbanistički plan, otvoriti diskusiju o svemu što se vezuje za ovu temu, pa i Park Ušće, pa tek kada se napravi konsenzus pristupiti konkretnoj realizaciji.

– Verovatno da oko prirodnjačkog muzeja možemo svi da se složimo, ali ostaju pitanja: zašto delfinarijum, a ne nešto drugo? Da li je to u Beogradu prioritet? Da li Park Ušće treba da ostane otvorenog karaktera ili ga treba zatrpati nekim sadržajima? Zar nije bolje da se malo više razmišlja pa da tu budu tematske bašte, staklenici i istraživački sadržaji, otvoreni paviljoni za kulturu, umetnost, debate ili laki, demontažni objekti? Mnogo više ima smisla napraviti sadržaje koji govore o značaju Dunava, njegovoj flori i fauni, nego uvoziti delfine iz Dubaija – ukazuje Jovanović i zaključuje: Ko želi da od Beograda napravi Dubai – nek ide, bre, u Dubai.

Prema njegovim rečima, da ima imalo razuma, prvo bi ovaj grad imao kanalizaciju za sve i preradu otpadnih voda, pa tek onda razmišljao o delfinima.

Park Ušće treba zaštititi kao javni urbani prostor i kulturni pejzaž od izuzetnog značaja za Beograd i Srbiju, uz poseban planski režim koji trajno sprečava komercijalnu uzurpaciju – ističe Nikola Jovanović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari