Nova Varoš – Javnu raspravu o Nacrtu prostornog plana Specijalnog rezervata „Uvac“, održanu nedavno u novovaroškom Domu kulture, obeležile su oštre kritike i burna negodovanja meštana i vikendaša, koji su nezadovoljni ovim dokumentom Agencije za prostorno planiranje, pre svega zbog ograničenog i strogo kontrolisanog korišćenja šuma, voda, poljoprivrednog zemljišta, planske izgradnje objekata za stanovanje i obavljenje poljoprivredne delatnosti u zoni zaštite drugog stepena. Bujica kritika mogla se čuti i na račun rendžera preduzeća „Uvac“, a iznete su i brojne primedbe na sanitarnu zonu zaštite slivnog područja Uvca.
– Ovim Nacrtom prostornog plana predviđeno je da se vode Uvca prebacuju u zapadnomoravski regionalni sistem, čime bi se vodom za piće snabdevalo više opština. Zato su preuzete zakonske odredbe na osnovu kojih je strogo zabranjena gradnja oko jezera ( desetak metara horizontalno), a druga zona sanitane zaštite je 500 metara, gde je ograničena gradnja objekata. Dokument koji tek treba da se radi jeste elaborat o sanitarnoj zaštiti, kojom će biti predviđeno koji se objekti mogu legalizovati, rekla je Milica Dobričić, stručni saradnik u Agenciji za prostorno planiranje, koja je učesnike skupa upoznala i sa nacrtom prostornog plana, izrađenog na inicijativu Vlade Republike Srbije, uz podršku UNDP i PRO, a koja obuhvata područje ovih šest opština, najviše novovaroške i sjeničke.
Ova javna rasprava bila je još jedna prilika da porodica Luković iz Komarana izrazi svoje ogorčenje jer će im ovim dokumentom biti onemogućeno da svoju kuću i dve brvnare podignute na levoj obali Uvačkog jezera, nedavno sagrađenih u cilju bavljenja seoskim turizmom, legalizuju jer se nalaze u području rezervata.
– Ministarstvo poljoprivrede nam je odobrilo 700.000 dinara za podsticaj seoskog turizma, ali ova sredstva ne možemo da podignemo bez upotrebne dozvole, koju smo dužni da priložimo resornom ministarstvu. Obili smo sve moguće pragove, ali nikako da rešimo problem. U opštini nam kažu da se ne nalazimo u urbanizovanom području, da moramo da sačekamo usvajanje prostornog plana rezervata i opštine. Tako će izgleda pare otići drugome, a mi ćemo opet morati da se potucamo po belom svetu umesto da radimo i kućimo se na očevini i dedovini – kazali su Radovan i Ratko Luković, koji su se nakon višegodišnjeg rada po Rusiji i Africi vratili na svoje imanje, ali im država, kako kažu, samo odmaže u pokušaju da od svog rada pristojno žive. Braća Luković su oštro kritikovali rad rendžera preduzeća Uvac i optužili ih za, kako ističu, bahato ponašanje, i strepe da bi pojedinci mogli da zloupotrebe svoj položaj kad nove zakonske odredbe stupe na snagu.
Velibor Brzaković, takođe Komaranin, zatražio je da se predložene zakonske odredbe ublaže, posebno one koje se odnose na zabranu oranja njiva i seče drveća, a Miroslav Popović iz zaseoka Vasilići na Zlatarskom jezeru, napominje da je takozvana velika akcija rušenja nelegalizovanih objekata na ovom području završena tako što je porušeno nekoliko kućeraka, a da su se kola slomila na meštanima, kojima su jezera potopila zemlju.
– Samo da vas upozorim da ću očevinu i dedovinu od planera i rendžera, koji maltretiraju narod, braniti svim sredstvima. A voleo bi i da mi stručnjaci objasne kako to ovakva divljina odjednom postade nacionalni park , kazao je Popović.
Nešto blaži u svojim kritikama, ali ne i manje nezadovoljni su i vlasnici vikendica na Zlatarskom jezeru, koji strahuju da se ovakvim dokumentima štite biljke i životinje, sa tendencijom da na ovim prostorima bude sve manje ljudi. Nataša Dimitrijević iz Užica, predsednik Udruženja ljubitelja Zlatarskog jezera je, u ime 250 vlasnika vikendica, izrazila nezadovoljstvo tvrdnjama da su vikendaši krivi za zagađenje okoline, kao i selektivnom primenom propisa.
– Primetan je veliki otpor lokalnog stanovništva već na samu pomenu reči zaštita, što najbolje ilustruje slučaj Kremana. Međutim, namera nije iseljavanje stanovništva, koje ovde teško živi, već da se uspostave osnovna pravila ponašanja u zaštićenim područjima. Nikako ovde nije reč o uzurpaciji nepokretnosti, sa željom da njihovi vlasnici trpe bilo kakvu štetu. Želja svih nas je da se do sada neiskorišćeni prirodni resursi konačno stave u funkciju razvoja, poručio je učesnicima javne rasprave mr Đorđe Milić, zamenik direktora republičke agencije za prostorno planiranje, koji je meštane i vikendaše podsetio da imaju mogućnost da opštinskim službama svoje pismene primedbe predaju najkasnije do 29. aprila, a nakon tog roka, sve pojedinačne slučajeve razmatraće novoformirana četvoročlana komisija.
Skupu u novovaroškom Domu kulture, na kojem se okupio veliki broj vikendaša, a malo domicilnog stanovništva, prisustvovali su i opštinski čelnici, na čelu sa predsednikom opštine Slavišom Purić, koji je istakao da bi cilj donošenja planskih akata i u ovoj oblasti trebalo da bude isključivo u podsticaju sveukupnog razvoja zlatarskog kraja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


