Gradonačelnik Niša Miloš Simonović rekao je prošlog vikenda da se grad Niš „uveliko sprema da na pravi način obeleži“ 1.700 godina od donošenja Milanskog edikta, kojim je rimski car Konstantin, inače rođen u Nišu, priznao hrišćanstvo kao ravnopravnu religiju i zabranio progon hrišćana. Simonović je pri tom ocenio da je istorijski značaj starog Niša odavno poznat, a potvrđen i na naučnom skupu „Niš i Vizantija“, koji je postao „skup od velikog značaja u naučnom svetu“.

Međunarodni naučni skup „Niš i Vizantija“ i ove godine je održan u okviru Dana svetog cara Konstantina i carice Jelene, koji su trajali od 1. do 7. juna i obuhvatili niz kulturnih, sportskih i naučnih manifestacija. Na skupu je prezentovano 35 naučnih radova, što je po oceni profesora vizantologije sa Univerziteta Oksford Grejema Džonsa dokaz „ozbiljnosti“ ovakve naučne rasprave. Profesor Alaeksios Panagopulos iz Parte u Grčkoj, pak, veruje da „ovako istraživanje prošlosti „doprinosi povezivanju i učvršćivanju zajedničkog nasleđa među ljudima“.

Naučni skup „Niš i Vizantija“, održan u sklopu obeležavanja gradske slave Sveti car Konstantin i carica Jelena, ove godine bio je posvećen nedavno preminulom akademiku Dejanu Medakoviću, koji je bio predsednik SANU i koji je dao snažnu podršku osnivanju ovakvog skupa 2002. godine. Na ovogodišnjem, osmom simpozijumu „Niš i Vizantija“ učestvovalo je 35 naučnika iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Rumunije, Mađarske, Velike Britanije, Bugarske, Grčke, Makedonije, Rusije i Francuske.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari