Predstavnici libijskih pobunjenika saopštili su da ne shvataju odluku Alžira da pruži utočište supruzi i deci odbeglog libijskog lidera Muamera el Gadafija. Prelazni nacionalni savet (PNC) saopštio je da je potrebno uhapsiti i suditi Gadafiju i članovima njegove porodice. PNC je, takođe, objavio da je postavljen ultimatum Gadafijevim pristalicama u Sirtu da se predaju do subote ili će biti pokrenuta invazija na taj grad.
– U Alžiru su rekli da su im ponudili samo privremeni prelaz do treće zemlje, ali mi to ne možemo da potvrdimo. Alžirske vlasti su takođe kazale da su Gadafijevu porodicu primili iz humanitarnih razloga. Tražimo od svih zemalja da shvate da mi ne možemo da pozdravimo niti da razumemo akcije spasavanja Gadafijeve porodice – istakao je portparol PNC Mahmud Šamam. PNC je ocenio takav potez Alžira kao akt agresije protiv libijskog naroda i najavio da će upotrebiti sva pravna sredstva da primora odbegle Gadafijeve da se vrate.
Predstavnik Alžira u Ujedinjenim nacijama Mourad Benmehidi izjavio je za Bi-Bi-Si da je njegova zemlja pružila utočište supruzi i troje dece libijskog lidera na osnovu „svetog pravila o gostoprimstvu“. Pojedini alžirski mediji tvrde da će ta država zatvoriti granicu sa Libijom na jugu zemlje. U Alžir su u ponedeljak stigli Gadafijeva supruga Safija, kćerka Ajša, sinovi Hanibal i Mohamed, kao i njihova deca.
Izvor iz alžirske vlade rekao je agenciji Frans pres da je Ajša juče u ranim jutarnjim satima rodila devojčicu koja je dobila ime Safija, javila je Beta. Kćerka libijskog vođe prvi put je privukla pažnju svetske javnosti pre sedam godina, kada se pridružila timu odbrane nekadašnjeg iračkog lidera Sadama Huseina. Kao objašnjenje za takav potez kasnije je navela da veruje da je Husein bio zakonski izabran predsednik i da je nepravedno osuđen i obešen.
Ajša (34) je studije prava završila u Parizu, a godine 2009. proglašena je za ambasadorku dobre volje Ujedinjenih nacija, u znak priznanja za borbu protiv side i nasilja nad ženama u Libiji, ali su joj UN posle izbijanja demonstracija protiv Gadafijevog režima oduzele tu titulu i uvele zabranu putovanja. U proteklih šest meseci postala je poznata po govorima u kojima je branila svog oca.
Najstariji pukovnikov sin Mohamed uspeo je da uz pomoć vojnika koji su i dalje lojalni Gadafiju pobegne iz kućnog pritvora u koji je bio smešten nakon što su pobunjenici ušli u Tripoli. On je bio predsednik Olimpijskog komiteta Libije i predsednik upravnog odbora državne kompanije za telekomunikacije. Njegov brat Hanibal poznat je po incidentima. Između ostalog, zabeleženo je da je 2005. u Parizu pretukao svoju trudnu suprugu, dok je tri godine kasnije uhapšen u hotelu u Ženevi nakon što ga je fizički napao poslugu.
Od početka narodne pobune u Libiji Gadafijev sin Saif al Islam postao je jedno od najprepoznatljivijih lica na političkoj sceni te države, budući da je često slao prkosne poruke Zapadu i pobunjenicima, uveravajući svet da će njegov otac „poraziti izdajnike“. Saifa al Islama su prethodnih godina pojedini doživljavali kao Gadafijevog naslednika na državnom kormilu i imao je reputaciju reformatora koji će otvoriti libijsku ekonomiju za svet.
Za razliku od Saifa al Islama, njegov brat Mutasim nije se često pojavljivao u medijima. Poznato je da ima čin pukovnika, a postoje i navodi da je jednom napustio Libiju i pobegao u Egipat pošto je pokušao da organizuje zaveru protiv oca, ali mu je kasnije oprošteno i vratio se u državu. Gadafijev sin Sadi je bivši fudbaler i bio je predsednik Libijske fudbalske federacije.
Hamis, Gadafijev najmlađi sin i komandant jedne od najefikasnijih brigada u sastavu libijske vojske, predstavlja enigmu, budući da su pobunjenici u više navrata saopštavali da je on stradao, ali ta vest nikada nije zvanično potvrđena. Ministar pravde u PNC Mohamed Aledži saopštio je u ponedeljak da je Hamis ubijen nedaleko od mesta Tarhuna, oko 80 kilometara udaljenog od Tripolija.
Sin libijskog vođe Saif al Arab i troje unučadi stradali su prilikom napada NATO avijacije na Tripoli. Saif al Arab bio je student u Minhenu. Gadafi i njegova supruga imali su i usvojenu kćerku Hanu, za koju se verovalo da je poginula u aprilu 1986. kada su američki avioni bombardovali libijsku prestonicu u znak odmazde za bombaški napad na jednu diskoteku u Berlinu. Takva tvrdnju dovodi u pitanje nemački list Velt, koji je nedavno objavio da je Hana živa i da se nalazi na spisku ljudi ovlašćenih da podižu novac sa Gadafijevih računa u Švajcarskoj.
Kina protiv odmrzavanja sredstava
Peking – Kina je juče zaustavila inicijativu evropskih zemalja da Komitet UN zadužen za sankcije odmrzne pet milijardi dolara libijskih sredstava kako bi se nabavile namirnice i humanitarna pomoć za Libiju. SAD su ranije zapretile da će od Saveta bezbednosti UN zatražiti usvajanje rezolucije kojom bi se Južna Afrika naterala da odmrzne 1,5 milijardi libijskog novca. Južna Afrika je, na kraju, pristala da to učini. Beta
Uhapšeno 17 Hrvata
Zagreb – Član PNC zadužen za pravosuđe Mohamed al Alagi objavio je da među uhapšenima ima i puno stranaca, uključujući 17 Hrvata, javlja Hina. Prema zatvorenicima se dobro postupa. Oni koji nisu počinili zločine biće pušteni nakon ispitivanja, a ostalima će biti suđeno, rekao je Al Alagi. Hrvatsko ministarstvo spoljnih poslova nije dobilo nikakvu informaciju da su u Libiji uhapšeni hrvatski državljani. FoNet
Nemačke nelagode
Nemačkom šefu diplomatije Gidu Vesterveleu trese se fotelja, a kritičari, koji su oduvek smatrali da on nije pogodna osoba za kreiranje spoljne politike likuju. „Nemačka politika, kada je reč o Libiji, od početka nije bila u diplomatskom smislu majstorski izvedena. Kada je u Savetu bezbednosti UN odlučeno da pobunjenici, koji se bore protiv diktatora Muamera Gadafija, budu podržani vazdušnim napadima na Gadafijeve trupe, Nemačka je bila uzdržana. Njeni saveznici iz Severnoatlantskog saveza osećali su se ostavljenim na cedilu“, navodi se u komentaru objavljenom na sajtu Dojče velea.
Utisak nemačke „izdaje“ bio je još više pojačan s obzirom na činjenicu da se Berlin našao na strani Kine i Rusije. „Koliko su se loše morali osećati u trenutku donošenja odluke Gido Vestervele, a sa njim i kancelarka Angela Merkel, da se naslutiti kroz njihovu verbalnu podršku rezoluciji UN. Stoga sukob između reči i dela nije mogao biti veći“, zaključak je komentara.
Bilo bi dobro posavetovati Merkelovu da svog ministra smeni, smatra komentator, ali „Merkelova zazire od ovog koraka jer ona u odlučujućem momentu nije sprečila Vestervelea da glasa uzdržano u Savetu bezbednosti o Libiji“. Pored toga, kancelarka shodno ustavu određuje osnovne političke smernice i snosi za to odgovornost. „Što više drži do Vestervelea to više potkopava sopstveni autoritet, ugrožava opstanak vladajuće koalicije i šteti ugledu Nemačke“, navodi se u komentaru Dojče velea. S. D.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


