Poljaci u nedjelju biraju naslednika Leha Kačinjskog, koji je poginuo pre dva meseca između. U trci su dvojica kandidata – liberal Bronislav Komorovski, inače vršilac dužnosti predsednika i brat pokojnog šef države Jaroslav Kačinjski. Dopisnici sa lica mesta navode da su, dva meseca posle nacionalne tragedije, građani suočeni sa teškim izborom da li dati podršku dosadašnjoj politici okrenutoj prema naciji ili načiniti liberalniji zaokret ka EU.

Ovakvu podelu dodatno je produbila predsednička kandidatura Jaroslava Kačinjskog. A o podelama na političkoj, ali i društvenoj sceni, najbolje, po običaju, svedoči televizijski sadržaj. Javni servis Poljske, koji je bio pod kontrolom ljudi bliskih Lehu Kačinjskom, sada je na udaru kritika zbog podrške koju pruža nacionalnoj opoziciji njegovog brata. S druge strane, takozvane nezavisne televizijske stanice mete su optužbi za nepatriotsko izveštavanje i priklanjanje stranim interesima.

Najnovija istraživanja javnog mnjenja pokazuju da Jaroslav Kačinjski uživa podršku 30 odsto građana. Pojedini analitičari ranije su smatrali da je njegova politika usmerena ka stvaranju poluautoritarnog režima u Poljskoj. Danas Kačinjski sebe vidi kao reformatora, koji nastoji i da popravi odnose sa Rusijom. „Moramo da izgradimo odnos sa Rusijom, zasnovan na istini, iako je to bolno. Poljaci se dobro sećaju patnje koju su doživeli od sovjetskih policijskih snaga. Ali, sećaju se i želje običnih Rusa koji su bili spremni da pruže podršku poljskom narodu. Nadam se da će mi poljski narod pomoći da promenimo stvari, zarad sigurnosti i dobra budućih generacija“, rekao je Kačinjski.

Na pitanje da li je bivši premijer Poljske zaista promenio svoj politički kurs, analitičar Oskar Čomski iz Fondacije „Poljska u Evropi“ daje negativan odgovor. „Njegova politička prošlost ukazuje na njegov ustaljen način razmišljanja, vođen takozvanim patriotskim osećanjem. Mislim da bi izbor Kačinjskog bio loš znak, jer se njegova politika uopšte nije promenila iako se dosta potrudio da predstavi Poljsku kao suverenu vlast između Zapada i Istoka, ali bez naročitog vezivanja za Zapad i uglavnom odbijanje Istoka. U ovakvoj ekonomskoj situaciji izbor čoveka koji je antievropski orijentisan neće doneti dobro u budućnosti“.

Sudeći prema predizbornom spotu promena je karakteristika i drugog kandidata, liberala Bronislava Komorovskog. Naime, on je sada usmeren ka „očuvanju porodičnih vrednosti“, o čemu je ranije retko govorio, a Evropa i planovi za uvođenje evra su u drugom planu.

Andrej Krajevski iz Foruma za društveni razvoj smatra da je Komorovski svestan političkog zaokreta građana udesno u poslednja dva meseca. „Ranije je bio u velikoj prednosti u odnosu na protivkandidate. Ipak, sada je u teškoj situaciji. Ako bude imao dobru kampanju, mislim da će on biti idealan za poziciju predsednika“ – navodi Krajevski.

Za sada dominiraju analize koje ukazuju na to da u prvom krugu niko neće osvojiti većinu glasova. U eventualnom drugom krugu analitičari veće šanse daju Komorovskom.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari