Radnici Naftne industrije Srbije sa velikim nestrpljenjem iščekivali su isticanje zakonskog roka za dobijanje besplatnih akcija te privatizovane kompanije, što bi im u uslovima svetske krize i tranzicije srpske privrede unapredilo životni standard. Međutim, 10. avgusta, kada je rok istekao, radnici su ostali „kratkih rukava“ jer je ceo proces prolongiran, kako objašnjavaju nadležni u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja, zbog tehničkih problema i nedovršenih i nepreciznih spiskova.
Privatizacioni savetnik javnih preduzeća Branko Pavlović kaže za Forum da je i pored kašnjenja Ministarstvo ekonomije na dobrom putu da završi posao i da bi radnici NIS-a i punoletni građani Srbije koji takođe imaju pravo na besplatne akcije do njih mogli da dođu za najkasnije tri do četiri sedmice.
– Rok nije poštovan zbog birokratsko-tehničkih problema koji su u međuvremenu rešeni. Međutim, veliko radničko nezadovoljstvo izazvaće činjenica da će kada proces konačno bude završen akcije vredeti znatno manje nego što očekuju sindikati. Naime, 24.890 sadašnjih i bivših radnika NIS-a očekuje prenos akcija u vrednosti od 200 evra po godini radnog staža, ali na kraju kada obračun bude obelodanjen cifra neće premašivati 71 evro po godini radnog staža. Do toga će doći zbog toga što je koeficijente vrednosti radničkih akcija država utvrđivala prema procenjenoj vrednosti NIS-a od 2,2 milijarde evra a ne prema realnoj vrednosti emisije akcija koja se određuje na osnovu sume od 900 miliona evra za koliko je NIS prodat ruskom Gaspromnjeftu. Zbog toga će vrednost akcija koju dobijaju radnici i građani biti znatno niža – objašnjava Pavlović. On ističe da je procedura računanja precizirana u Zakonu o pravu na besplatne akcije koji je od početka bio na štetu zaposlenih. Na taj način je država faktički, kategoričan je Pavlović, umanjila vrednost besplatnih radničkih akcija.
– Nije sporno da je sve urađeno u skladu sa Zakonom. Međutim, evidentno je da su radnici i građani oštećeni i da je za to odgovorna država. Upravo je država ta koja mora da insistira na pravednom poslovanju i raspodeli, međutim u konkretnom slučaju koji analiziramo to nije bio slučaj. Uveren sam da će na isti način biti obezvređene akcije, odnosno umanjena njihova vrednost i u slučaju predstojećih privatizacija Telekoma, Jata, EPS-a i drugih preduzeća. Takođe, zbog načina utvrđivanja vrednosti akcija oštećeni će biti i građani Srbije koji imaju pravo na besplatne akcije. Naime, sada se ispostavilo da građani neće dobiti više od 25 evra za akcije NIS-a. Ako se analizira taj podatak građanima neće biti teško da zaključe da neće dobiti obećanih 1.000 evra od privatizacije javnih preduzeća, naglašava Pavlović. On dodaje da očekuje veliko radničko nezadovoljstvo zbog zakidanja vrednosti akcija, ali nije siguran da li će sindikati imati realnu moć da organizuju proteste ili pritiske koji bi omogućili da se faktičko stanje izmeni.
U Sindikatu Telekoma Srbije ističu da bi do kraja godine trebalo da budu donete izmene Zakona o pravu na besplatne akcije koje bi omogućile da se među javnim preduzećima čije će akcije biti besplatno deljene nađu i RTB Bor, Komercijalna banka i još neke firme. Prema sadašnjim procenama zaposlenima u Telekomu pripašće od 12 do 15 odsto kapitala preduzeća, a građani bi trebalo da dobiju 15 odsto.
Sindikat Telekoma Srbije učlanjen je u Konfederaciju slobodnih sindikata čije članice (sindikati svih značajnijih javnih preduzeća) insistiraju na tome da neće dozvoliti da oko milion zaposlenih u javnim preduzećima i još oko četiri miliona građana ostane „praznih šaka“. Naime, članice Konfederacije slobodnih sindikata spremne su da, ako zatreba, zatraže primenu ranije važećih Zakona o obligacionom pravu i Zakona o privrednim društvima, koji su se primenjivali do 2000 godine, u periodu kada su radnici nekih privatizovanih preduzeća dobili besplatne akcije respektabilne novčane vrednosti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


