Štete od grada često su nemerljive, a poređenja radi prošlog juna u nekoliko sela kod Šapca padao je grad veličine jajeta. Ne samo da su stradali usevi nego i krovovi i fasade, pa čak i automobili. Jedina zaštita su protivgradne rakete, ali ni one ponekad nisu ispaljivane delom zbog nedostatka raketa, a delom i zbog nedostatka strelaca.

Čitav ovaj posao zvanično vodi Hidrometeorološki zavod u Beogradu, od nabavki raketa do isplate strelaca. Međutim, to nije dovoljno pa je tako prošle godine Direkcija za poljoprivredu u Šapcu kupila još 50 protivgradnih raketa. Za ovu godinu planirano je da Direkcija kupi stotinu raketa, za šta će biti utrošeno tri miliona dinara. Na području za 51 selo ima ukupno 26 protivgradnih stanica za koje je potrebno po dvojica strelaca. Ali, teško ih je pronaći zbog velike odgovornosti i spremnosti za taj posao, a drugi problem je što su oni plaćeni svega po četiri hiljade dinara od aprila do oktobra meseca. Šabačka direkcija za poljoprivredu izdvojila je sredstva da im se mesečno isplati po još četiri hiljade dinara, ali za to ne postoje zakonski uslovi.

– Zvanično mi po zakonu ne možemo da im isplatimo ova sredstva preko ugovora o delu. Ne postoji način da se nadoknadi dežurstvo tih ljudi, i svakog dana me pitaju kada će biti isplaćeni. Zbog toga smo ostali bez strelaca na dve protivgradne stanice, a pitanje je hoćemo li moći ove godine da ih angažujemo s obzirom da su ovo zaista minimalne nadoknade. Jedini način je da se nešto pomeri u državnoj administraciji, i da se to zakonski reguliše, jer posledice mogu biti nesagledive, kaže dr Vladimir Špegar, direktor Direkcije za poljoprivredu u Šapcu.

Inače, Direkcija za poljoprivredu duplirala je prošlogodišnji budžet koji sada iznosi 80 miliona dinara. I ranije su obezbedili znatna sredstva za kopanje dubinskih bunara, veštačko osemenjavanje, poboljšanje rasnog sastava goveda, kao i besplatnu analizu zemljišta. Posebno je značajno što su za više od 400 domaćinstava na 200 hektara obezbedili sadnice trešnje. Takođe, domaćinstva koja su iskopala dubinske bunare za navodnjavanje dva do tri puta povećali su površine pod voćem, prvenstveno jagodama. Za ovu godinu izdvojiće 15 miliona dinara za genetsko poboljšanje stoke, osam miliona dinara izdvojeno je za veštačko osemenjavanje, a novina je pomoć domaćinstvima kod zasada u cvećarstvu, kao i početnih ulaganja u živinarstvo i pčelarstvo. U ove tri oblasti izdvojiće se po tri miliona dinara, što će omogućiti početna ulaganja zainteresovanih za ostanak na selu. Takođe, Direkcija će pružiti značajnu pomoć i udruženjima za bolji nastup na tržištu. Ukupno na području koje pokriva Direkcija registrovano je 12.400 poljoprivrednih domaćinstava, a novim načinom pomoći taj broj bi mogao i da se poveća. Najpre kod onih koji su izgubili posao, ili oni koji godinama ne mogu da ga dobiju, a imaju priliku da ostvare dohodak od poljoprivrede.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari