Foto: Miloš MajstorovićNakon 83 godine, Beograd ostaje bez svog prepoznatljivog simbola – zelenog luka koji je krasio Stari savski most.
Pod dirigentskom palicom gradskih vlasti, uklonjena je metalna konstrukcija luka sa stubova pomoću hidrauličnih dizalica, čime je započela završna faza demontaže, uprkos višemesečnom protivljenju građana i aktivista koji su mesecima danonoćno branili most.
Zeleni luk će ostati na reci još mesec dana, privezan na ponton od barži.
Srušen je po istoj matrici koja je ubila 16 ljudi u Novom Sadu
– Nikada se ne sme zaboraviti da nijedan razlog nije postojao za rušenje Starog savskog mosta, sem kriminalnog plana da se građani basnoslovno zaduže, da se otme javni novac i da se nastavi širenje gangrene Beograd na vodi. Rušenje mosta je čin korupcije, po identičnoj koruptivnoj matrici koja je dovela do gubitka šesnaest života u Novom Sadu. Rušenje mosta je planski čin brisanja identiteta i sećanja ovog grada – ističe za Danas Dejan Atanacković, pisac i vizuelni umetnik, aktivista Inicijative „Beograd ostaje“ (nekada Inicijativa „Most ostaje“).
Prema njegovim rečima, u rušenju mosta, osim kriminalaca iz vrha režima, učestvovao je veliki broj ljudi – uglednih stručnjaka, inženjera, profesora i dekana beogradskog Građevinskog fakulteta i novosadskog Fakulteta tehničkih nauka.

– Stari savski most je žrtva sveobuhvatnog bezakonja i korupcije, tajnih ugovora i pojedinaca koji su izdajnici svojih profesija. Pisao sam, prozivao, pozivao. Akademska zajednica i studenti nisu reagovali na činjenicu da u rušenju mosta učestvuju njihovi profesori i kolege – podseća i napominje Atanacković.
Nemar prema istorijskom i kulturnom nasleđu
Marija Penezić iz kolektiva „Ministarstvo prostora“ primećuje da čin uklanjanja mosta predstavlja demonstraciju sile ove vlasti. Tim činom pokazuju da nisu zainteresovani za naše mišljenje, primedbe ili kvalitet života.
– Ako je most dotrajao, to je trebalo da bude predstavljeno javnosti kroz studiju, kako bismo znali o čemu se radi i koji su razlozi za uklanjanje mosta koji se aktivno koristio, najviše u svrhu javnog prevoza – ukazuje Penezić i ističe da nam vlast ovim takođe šalje poruku da javni prevoz nije prioritet, kao i poruku nemara prema istorijskom i kulturnom nasleđu.
Koliko vlast uvažava mišljenje građana, pokazuje i slučaj javne rasprave o projektu „Beograd na vodi“
Natalija Simović, gradska odbornica Zeleno-levog fronta (ZLF), kaže da činjenica da se gradska vlast oglušila o višegodišnje protivljenje građana i uprkos tome srušila Savski most nije izuzetak, već je postalo pravilo u načinu funkcionisanja naprednjačke vlasti.

Prema njenim rečima, posebno je poražavajuće što, pored ignorisanja javne volje, nije obezbeđena ni odgovarajuća alternativna infrastruktura, zbog čega je ozbiljno ugrožen tramvajski saobraćaj – ne samo preko Mosta na Adi, već i na drugim linijama.
– Koliko vlast zaista uvažava mišljenje građana, pokazuje i današnji slučaj javne rasprave o projektu „Beograd na vodi“, na kojoj je više od 10.000 ljudi podnelo primedbe, a sama rasprava je organizovana onlajn – uz isključene mikrofone prisutnih iz vlasti i građana – konstatuje Simović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


