Ekonomija • 26.01.2026. 16:24
Naslovna strana za 28. januar 2026.
GalerijaKlub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.
Zlato je sigurnije ali sada Srebro više skače na gore. Zbog početka Bear sezone preliva se dosta kapitala iz kriptovaluta u njega a srebro je ipak pouzdaniji oblik imovine.
Smatram da su cenu zlata kao i svega u ostalom podigle spekulativne radnje mocnika. Investicije u zlato su investicije u „mrtav kapital“,poluga zlata ne stvara novu vrednost osim povecanjem njegove cene. Poznato je da bi centralne banke mogle da emituju naovcanice do mogustnosti pokrivanja zlatnim rezervama,ako zamislimo da je stvarno tako,rast cene zlata stvara mogucnost emitovanja vece kolicine novca sto dovodi do infuacije koja nikom ne donosi dobro ali oni koji imaju mogucnosti je koriste za povecanje bogatstva. Licno smatram da ce cena zlata u jednom trenutku krenuti da pada i doci na neki razuman nivo. Investicije u zlato gledam kao i investiranje npr.u bitkoin koji ode na 100000 pa se vrati na 60-70000 dolara i ko kako ulovi. Ekonomija je nauka ali nazalost kao i sve na zbivanja ne utice znanje vec moc.
Uveren sam da ćemo kroz neku godinu čitati da je zlato prvi put prešlo granicu od 6.000 dolara, kao što smo nekad davno čitali da je prvi put prešlo granicu od npr. 2.000 dolara. Inflacija je samo državi majka a svima drugima je maćeha. U tu svrhu je i izmišljena.
Vas sagovornik je nekako propustio da je od prosle nedelje stupilo novo pravilo u medjunarodnom bankarastvu da se zlato i srebro ne mogu kupovati,a pri tom drzati samo na „papiru“ vec veliki deo mora da se fizicki cuva. Ovo pravi problem Vol Stritu koje decenijama spekulise i shortuje sve zivo zarad profita, istovremeno nacionalne banke kupuju zlato i srebro (koje takodje strmoglavo raste) da bi ispunili obaveze i da bi osigurali vrednost svojih fiat valuta.
Nije skočilo zlato već su pale valute, neke više neke manje. Novac je štampan u ogromnim količinama prvo nakon 2008-2009, zatim oko 2014 a posebno tkom Kovida. Nije bukvalno štampan ali je povećana količina novca u opticaju. To su zvali Quantitative Easing. Otuda inflacija i skokovi cena od osnovnih namirnica pa do nekretnina. (Na primer, burek je 2020 koštao oko 80 dinara a danas košta oko 200 što je skok cene od 150%, dok nam vlasti pričaju da je inflacija bila 2021: 7,9%, 2022: 15,1%, 2023: 7,6%, 2024: 3,7%, 2025: 2,7% – 2,8% – po čemu bi burek danas koštao oko 115 dinara. Slično je ostalim proizvodima.)