džozef stiglicFoto: Aleksandar Barda / FoNet

Evropa je poslednji bastion demokratije i ljudskih prava u svetu, ocenio je večeras američki ekonomista i nobelovac Džozef E. Stiglic i dodao da je jasno da Evropa ne može više da zavisi od Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za odbranu i da će nezavisni razvoj vojnog i tehnološkog sektora učiniti evropsku ekonomiju jačom.

Stiglic je došao u Srbiju na poziv Instituta za filozofiju i društvenu teoriju, koji ga je proglasio dobitnikom ovogodišnje Nagrade „Miladin Životić“, i u Evropskoj kući je održao predavanje o svojoj viziji Evrope.

Stiglic je istakao da predsednik SAD Donald Tramp „gazi“ vladavinu prava i demokratske vrednosti u toj državi, osvrnuvši se na to da, iako je Amerika dobila puno toga bekstvom akademika iz Evrope tokom ratova u 20. veku, situacija je sada obrnuta i mnogi akademici napuštaju SAD i odlaze u Evropu.

Prema njegovim rečima, američka akademija je bila dominantna sila u ekonomiji, ali je on već kao student primetio zabrinavajući pristup ekonomista problemima poput klimatskih promena, nejednakosti i globalizacije, dok je situacija u Evropi prema tim pitanjima bolja i drugačija.

„Trampekonomija“ ne funkcioniše. Nije u interesu SAD, kao ni u interesu sveta, i nije u skladu sa našim vrednostima, istakao je Stiglic i dodao da se ne možemo pretvarati da granice nisu važne, zbog čega, što je lekcija za EU, mora postojati određeni stepen nacionalnog ekomskog suvereniteta.

Evropa je očigledno preterano zavisna od vojne opreme i tehnologija SAD i fascinatno mi je što je predala svoj ekonomski suverenitet, kazao je Stiglic.

Stiglic je objasnio da je evropsko tržište bitno koliko i američko, ali je Evropa pristala na carine od 15 odsto, iako nije dobila ništa zauzvrat i tome bi morala da se suprotstavi.

Govoreći o Balkanu, on je istakao da je kao i mnogi ekonomisti proučavao tranziciju iz komunizma u tržišnu privredu i iz totalitarizma ka demokratiji, dodavši da je bilo vrlo važno stvoriti institucionalnu infrastrukturu i imati dobre pravne okvire za konstrukciju moderne tržišne ekonomije.

Stiglic je naglasio da su njegova ranija istraživanja pokazala da su u tome najuspešnije bile države koje su imale dobar odnos sa Briselom, odnosno dobru saradnju sa EU.

Iako je, kako je naveo, kritikovao mnoge detalje institucionalne infrastrukture EU, ona je i dalje mnogo bolja u poređenju sa stanjem u Rusiji.

Šef Delegacije EU u Srbiji Andreas fon Bekerat rekao je da je Stiglic ne samo nobelovac, već jedan od najuticajnih ekonomskih komunikatora i intelektualaca.

Prema njegovim rečima, Stiglic je savršen gost za Evropsku kuću – mesto za sve koji žele da raspravljaju o evropskim vrednostima i procesu evrointegracije Srbije, posebno zbog njegove skeptičnosti prema evrozoni i prema njenim upravljanjem.

Ambasadorka Francuske u Srbiji Florans Ferari je pozdravila Stiglica i izrazila uverenje da je evropska budućnost Srbije izvesna.

Stiglic je američki ekonomista i profesor na Univerzitetu Kolumbija. Kopredsednik je Nezavisne komisije za reformu međunarodnog korporativnog oporezivanja (ICRICT) i glavni ekonomista Instituta Ruzvelt.

Dobio je Nobelovu nagradu za ekonomiju 2001. godine, a ranije je bio viši i potpredsednik i glavni ekonomista Svetske banke.

Stiglicu će sutra u 17 časova biti uručena nagrada „Miladin Životić“ u Dvorani Kulturnog centra Beograda.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari