KBM banka odbija da vrati novac prevarenim štedišama

Naime, u lazarevačkoj ekspozituri ove banke službenik Aleksandar Kuzmanović je godinama varao klijente, uzimajući im novac, izdajući im uredno potvrde o primljenom novcu, a onda stavljajući sve te pare bukvalno u svoj džep, bez da je depozite knjižio bilo gde u sistemu banke. Od 2011. do 2015. godine Kuzmanović je na taj i na druge načine prevario bar 52 klijenta, koje je oštetio za najmanje 470.000 evra. Uprkos tome što se pljačka odvijala čak četiri godine, niko od nadležnih u KBM banci ništa nije primetio.

Danas KBM banka odbija da jednoj grupi prevarenih klijenata isplati novac, tražeći od njih da dokažu da su prevareni, tako što će joj doneti uplatne i isplatne naloge ili joj pokazati gde je u njenom sistemu uknjižena njihova uplata. Pošto zaposleni prevarant u KBM-u nije bio tako dobar da svoju prevaru službeno zavede u knjigovodstvenom sistemu banke, KBM smatra da tako prevarenima ne mora da isplati njihov novac. Banka je, kako navodi u raznim dopisima, doduše voljna da im novac ipak da, ali tek pošto sud osudi Kuzmanovića i u postupku dokaže za svakog pojedinačnog klijenta da ga je i kako Kuzmanović prevario.

To znači da će ovi klijenti na svoju štednju morati da čekaju godinama, dok se završi sudski postupak, pa zatim dok se ne iscrpe sve žalbe i dok presuda konačno ne postane pravosnažna.

Neki od njih nisu spremni na to.

Takav je primer Milovana i Ljiljane Starčević, bračnog para kojem službenik KBM banke nije zaveo uplate od ukupno 5.000 evra i 220.000 dinara.

Milovan Starčević kaže za Danas da zbog plućne embolije od koje boluje, to jest zbog težine te bolesti i perspektive koja ga očekuje, nema vremena da godinama čeka na završetak sudskog postupka. Njihov primer je simptomatičan jer pokazuje kako KBM banka menja stav prema klijentima, kako se približava trenutak kada treba da im isplati štetu.

Naime, kada je prevara službenika otkrivena, KBM banka je podnela krivičnu prijavu protiv njega i kao oštećene za koje je izvršena „detaljna provera celokupne dokumentacije“ navela četiri klijenta, među kojima i Ljiljanu i Milovana Starčevića. Banka je zaključila da je Kuzmanović uzeo novac ovog bračnog para, a u njihove štedne knjižice uneo uzeti iznos, potpisao se i uplatu overio „pečatom broj 157“. Kuzmanović je, suočen sa dokazima, banci i priznao da je novac zadržao za sebe, uplate u štednim knjižicama overavao „pečatom druge namene“, pa je banka u prijavi navela da zbog toga „ne postoje bilo kakvi tragovi uplata i isplata u jedinstvenom računarskom sistemu“.

Ali, nedugo potom, kada su Starčevići zatražili da im KBM vrati novac, banka odbija da to učini navodeći upravo to da njihovih uplata nema u evidenciji.

Starčevići se onda za zaštitu obraćaju Narodnoj banci Srbije, kojoj KBM odgovara dopisima u kojima sve više zaoštrava stav prema Starčevićima i prema celom slučaju. Tako „pečat broj 157“, koji se koristi za „druge namene“, postaje „pečat koji liči na pečat koji koristi banka“. Potpis Kuzmanovića sada mora na veštačenje, a banka „nije sigurna“ da su Starčevići „oštećeni zloupotrebom službenog položaja“, to jest banka više nije sigurna da su Starčevići (i drugi klijenti) oštećeni u prostorijama banke.

Kao osnov za tu novonastalu sumnju KBM banka navodi da oštećeni klijenti nisu mogli da banci dostave dokumente koji su „odštampani iz aplikacija posle unosa osnovnih podataka o klijentu“ koje KBM inače koristi. Dakle, banka sumnja da klijenti nisu prevareni u njenim prostorijama, jer prevarant nije evidentirao svoju prevaru u elektronskom sistemu banke!

KBM banka nije odgovorila na pitanja Danasa upućena još prošlog četvrtka, među kojima je i zašto uvidom u snimke bezbednosnih kamera ne proveri da li je novac predat u prostorijama banke ili ne. KBM je inače suspendovala sve službenike iz sporne ekspoziture, sumnjajući da su zajednički varali klijente.

Starčevići nisu odustali od svog novca, već su se ponovo obratili Narodnoj banci, KBM ponovo menja stav o njima i sada počinje da ih sumnjiči za saučesništvo! Iako je upravo Starčeviće navela kao primer oštećenih u krivičnoj prijavi protiv Kuzmanovića, KBM Narodnoj banci sada piše da sumnja da „navodi klijenta nisu tačni“ i da ima „osnovanu sumnju da klijenti nisu poverili svoju ušteđevinu banci“.

KBM čak piše da su „krivičnom prijavom obuhvaćeni i klijenti koji su uputili prigovor NBS, bračni par Starčević“. Čini se da KBM time sugeriše Narodnoj banci da je podnela krivičnu prijavu protiv Starčevića, što nije tačno. Naime, oni jesu obuhvaćeni krivičnom prijavom – ali u svojstvu oštećenog, a ne saučesnika. Zbog čega su ovako postupili u komunikaciji sa NBS, u KBM-u nisu odgovorili Danasu.

Sa svoje strane, u Narodnoj banci kažu za Danas da im se jedan broj korisnika obratio „zbog nemogućnosti podizanja štednih uloga sa računa otvorenih u ovoj banci“.

„NBS po pritužbama ovih korisnika postupa u skladu sa nadležnostima. KBM je informisala NBS da je pomenuti sporni odnos sa korisnicima svojih usluga prouzrokovan nesavesnim postupanjem zaposlenog banke, da banka utvrđuje visinu štete kako u ukupnom iznosu, tako i za svakog oštećenog klijenta banke, kao i da je u toku istraga od strane nadležnih organa, pa samim tim postupak još uvek nije okončan“, navode u NBS.

Kako kažu, „imajući u vidu značaj pomenute teme kako za deponente ove banke, tako i generalno za korisnike finansijskih usluga bankarskog sektora, NBS je u intenzivnoj komunikaciji sa KBM bankom, preduzimajući sve aktivnosti iz svoje nadležnosti kako bi klijenti koji su oštećeni bili što pre obeštećeni“.

„Banka je obavestila NBS da je deo klijenata obeštetila u celosti, dok je obeštećenje drugih klijenata u toku. Takođe, banka je navela da do 31. oktobra 2015. godine očekuje da budu obeštećeni svi deponenti banke“, kažu u NBS.

Banka ne prihvata medijaciju NBS

Kako navode u centralnoj banci, što se tiče postupka posredovanja – medijacije, kao načina za vansudsko rešavanje spornog odnosa mirnim putem pred NBS (a što su tražili Starčevići), ukazujemo na to da se postupak medijacije može sprovesti samo uz isključivu saglasnost obe ugovorne strane. „Imajući u vidu da u konkretnom slučaju, na predlog korisnika, banka nije dala saglasnost za organizovanje postupka posredovanja, isti se nije mogao ni sprovesti“, navode u NBS, odgovarajući na tvrdnje Starčevića da je NBS odbila medijaciju nakon dopisa KBM banke.

Uredne isplate

Kuzmanović je klijente KBM-a varao i na druge načine. Tako ima onih kojima je novac na račun legao elektronski (recimo transferom iz inostranstva) i zatim stavljen na štednju. Njihovi računi su bili zavedeni pa Kuzmanović nije mogao da njihovo postojanje sakrije od banke. Zato je falsifikovao isplatne naloge, kao da je klijent na šalteru banke zatražio da podigne deo novca sa računa. Kuzmanović bi falsifikovao potpis klijenta na nalogu za isplatu, a novac bi uzeo sebi. Toj grupi klijenata KBM je vratila novac.