Građani Srbije sve više uzimaju kredite za refinansiranje, a sve manje potrošačke ili stambene pozajmice, pokazuju podaci banaka, potvrđujući time nastavak trenda koji traje čitave godine i jasno ukazuje na to da je kriza uticala na sve obazrivije ponašanje stanovništva. Najnoviji zamajac rastu refinansirajućih zajmova dao je snažan rast švajcarskog franka, koji je blago apresirao još od januara, da bi od početka maja pa do juče vrednost ove valute skočila sa 69,23 dinara na čak 78,03 dinara za franak. To je dovelo do naglog povećanja rata za kredite indeksirane u ovoj valuti, dajući time i praktično opravdanje upozorenjima koja su iz Narodne banke Srbije stizala građanima pre par godina, kada su krediti u toj valuti postali popularni.
Oni koji ranije ipak nisu odoleli niskim kamatama na „švajcarske“ zajmove, sada neretko na sve načine pokušavaju da izađu iz njih, zbog čega mahom pribegavaju kreditima za refinansiranje bilo u evrima, u slučaju stambenih zajmova, bilo u dinarima, čime izbegavaju kursni rizik. Petar Grujić, direktor sektora za rad sa stanovništvom Folksbanke, kaže da interesovanje za dinarske kredite za refinansiranje raste iz meseca u mesec.
– Primetno je interesovanje klijenata koji su uzeli stambene kredite indeksirane u švajcarskim francima za njihovo prebacivanje u kredite indeksirane u evrima, ali ne u značajnom procentu, pošto se refinasiranjem takvih kredita „priznaje“ i „konvertuje“ gubitak nastao iz jačanja franka u odnosu na evro. Što se tiče ostalih vrsta kredita, zastupljenost kredita ranije datih u francima je dosta manja u odnosu na stambene. Generalni zaključak je da je se klijenti trude za refinasiraju sve indeksirane obaveze kreditima u dinarima kako bi eliminisali kursni rizik – naglašava Grujić i dodaje da se zbog fluktuacija kursa, očekuje rast tražnje za kreditima za refinansiranje, naročito kada su u pitanju dinarske pozajmice sa fiksnom kamatnom stopom.
U Unikredit banci kažu da se građani u najvećoj meri interesuju za dinarske gotovinske kredite, ali da oko 30 odsto odobrenih gotovinskih kredita u ovoj godini čine krediti za refinansiranje. U ovoj banci takođe napominju da se u poslednjem periodu sve veći broj klijenata koji su korisnici gotovinskih kredita, opredeljuje da zajmove indeksirane u švajcarskim francima refinansira dinarskim zaduženjem. Slično je i u Erste banci, koja je ove godine najviše kredita za refinansiranje odobrila tokom marta i juna, bilo da se posmatra broj odobrenih kredita, bilo iznos. Tokom prvih 10 dana jula odobreno je nešto manje od trećine ukupnog broja kredita odobrenih tokom juna. Kako ističu u Erste banci, u najvećoj meri, reč je o dinarskim kreditima za refinansiranje.
U banci Inteza takođe kažu da se primećuje nešto veće interesovanje za refinansiranje, ali da se krediti indeksirani u švajcarskim francima ne refinansiraju mnogo više od ostalih vrsta zajmova. U ovoj banci, međutim, smatraju da će se trend rasta broja zahteva za refinansiranje ubuduće promeniti, ocenjujući da je ponuda subvencionisanih kredita proizvela tražnju za tim kreditnim proizvodom.
Ipak, ima i drugačijih primera. U Rajfajzen banci tvrde da nisu zabeležili povećano interesovanje za refinansiranje kredita, odnosno da su iznosi koji se mesečno refinansiraju, na približno istom nivou kao i tokom proteklih meseci. „Nema povećanog interesovanja ni što se tiče refinansiranja kredita indeksiranih u švajcarskim francima i ne očekujemo da će doći do promene ovog trenda“, poručuju iz Rajfajzena.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


