foto EPA-EFE/DAN PELED AUSTRALIA AND NEW ZEALAND OUTU prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo se za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje, a inicijativa „Bolji način“ i u 2026. planira nastavak tog programa, za šta su pretprijave već počele, objavio je danas NALED.
Kako je navedeno, svi mali biznisi koji u prethodnih godinu dana nisu prihvatili kartična plaćanja, a žele da ih uvedu, mogu već sada da iskažu interesovanje za subvencije POS programa 2.0 preko portala boljinacin.rs.
Subvencije će kao i do sada obuhvatiti besplatnu instalaciju i korišćenje POS terminala, uz dodatno sniženu trgovačku naknadu za Visa i Mastercard kartice u trajanju do godinu dana, bez ikakvih fiksnih troškova i bez obaveza po isteku subvencije, saopštio je NALED.
Istaknuto je da digitalna plaćanja danas postaju standard i u malim prodavnicama, pekarama, kafićima, frizerskim radnjama i menjaju pravila igre – građani mogu da kupuju na praktičniji i sigurniji način, preduzetnici da prošire poslovanje, steknu kupce i uvećaju prihode, a država dobija podršku u borbi protiv sive ekonomije i daljem razvoju digitalizacije javne uprave i male privrede.
Podseća se da je u proteklih 10 godina Srbija napravila značajan iskorak u razvoju bezgotovinskih plaćanja, koja su, uz druge mere iz Nacionalnog programa za suzbijanje sive ekonomije, doprinela da se obim nelegalnog poslovanja smanji sa 29 odsto na 21 odsto BDP-a.
Zahvaljujući tome, kako su naveli iz NALED-a, milijarde evra vraćene su iz nelegalnih tokova u budžet.
Međutim, po obimu digitalnih transakcija, koje su dostigle skoro 95 milijardi evra, Srbija još nije dostigla zemlje Srednje i Istočne Evrope, jer je u Srbiji taj nivo oko 12 odsto, u tim državama oko 16-17 odsto, a na nivou cele EU 19 odsto.
Analize sprovedene u okviru Inicijative „Bolji način“ pokazuju da dalji razvoj bezgotovinskih plaćanja i dostizanje evropskog proseka može da smanji sivu ekonomiju za dodatnih 2,4 odsto BDP i da donese dodatnih 500 miliona evra prihoda državi.
Direktor za konkurentnost i investicije u NALED-u Dušan Vasiljević naglasio je da je, kako bi građani uvek i svuda mogli da plaćaju bezgotovinski, potrebno podržati male biznise da imaju POS, odnosno da prihvataju kartice i IPS.
Ukazano je da je za male biznise posebno važno to što uvođenje POS-ova, bilo u fizičkim ili onlajn prodavnicama, donosi mogućnosti za dodatne prihode i širenje tržišta – što potvrđuju dosadašnji rezultati POS programa.
Potpredsednica i generalna direktorka kompanije Visa za Jugoistočnu Evropu Ana Drašković izjavila je da je program „Bolji način“ pokazao do sada izuzetnu uspešnost, jer je preko POS terminala, uvedenih kroz program, ostvareno više od 118 miliona evra prometa, a čak 94 odsto korisnika subvencije navodi da im je uvođenje bezgotovinskih plaćanja unapredilo poslovanje.
U prethodnom ciklusu POS programa, koji je trajao do 5. decembra, za terminale su najviše bili zainteresovani mali biznisi iz Šumadija i Zapadna Srbija, zatim Vojvodina, a onda i Beograd.
S druge strane, potrošači kao korisnici bezgotovinskog plaćanja, smatraju da bi bilo korisno da se ono uvede najpre na pijacama i u frizerskim i kozmetičkim salonima, zatim za plaćanje usluga majstora, kao i plaćanje taksi i naknada na šalterima institucija.
Potpredsednica i direktorka kompanije Mastercard za tržišta Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine Jelena Sretenović izjavila je da kupac danas u radnju ulazi sa telefonom u ruci, a ne sa novčanikom, i mogućnost plaćanja karticom sve češće utiče na njegovu odluku da li će kupovinu završiti na tom mestu.
„Zato POS programi nisu samo vid finansijske podrške, već i strateško ulaganje u konkurentnost malih i srednjih preduzeća“, izjavila je Sretenović.
Inicijativa „Bolji način“ je zajednički projekat Nemačke razvojne saradnje (GIZ), i kompanija Mastercard i Visa, koji se sprovodi pod okriljem develoPPP programa Nemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) u saradnji sa NALED-om i Ministarstvom finansija Srbije.
POS program su do danas podržale AIK, banka Inteza, Erste, Halk banka, NLB Komercijalna, OTP, Pajspot, Prokredit, Rajfajzen i Unikredit i četiri dobavljača POS terminala – PayTen, Mellon, Unipos и Zeta System, a u budućnosti se očekuje da se Programu priključe i dobavljači pametnih fiskalnih kasa.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


