Lufthanzi, inače jednom od najvećih avio-prevoznika u Evropi koji raspolaže flotom od oko 600 aviona i obavlja letove na više od 200 destinacija širom sveta, niskotarifne kompanije – Rajaner i Izidžet, uputile su izazov, tako što su srušile stari poslovni model i iskoristile prednosti nefleksibilne strukture starijih igrača koji su imali visoke troškove.
P { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; widows: 2; orphans: 2; }P.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }P.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }P.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; }
Kao odgovor na to Lufthanza je 2010. godine pokrenula programe smanjenja troškova i otpuštanja i prepustila kratka putovanja novom niskotarifnom brendu – DŽermanvingsu. Ali, uprkos smanjenju troškova Lufthanza je u sporu sa sindikatima pilota i stjuardesa oko uslova kolektivnih ugovora, što je rezultiralo štrajkovima i otkazivanjem oko 5.000 letova. I mada je sve to zabrinulo investitore, Majkl Boje, trejder fiksnim prinosima u Sakso banci, veruje da je kompanija relativno dobro pozicionirana za izazove u budućnosti koji očekuju ovu granu industrije. On kao argument za tu konstataciju navodi podatak da je za protekla četiri kvartala Lufthanza uspela da poboljša maržu profita, kao i da smanji dugovanja. Agencija Standard i Purs (S&P) dodelila je Lufthanzi investicioni rejting BBB- dok joj prema oceni agencije Mudis pripada Ba1 rejting. Očekivanja S&P su da će rejting Lufthanze ostati stabilan, dok je Mudis ostavio mogućnost preispitivanja svojih ocena sa mogućim unapređenjem rejtinga.
– štrajkovi su trenutno najveći rizik za investitore. U najgorem slučaju, nerešeni sporovi sa sindikatima predstavljaju veliku prepreku neophodnoj transformaciji kompanije u novi, niskotarifni poslovni model avio-industrije. Međutim, dugoročni trend i ubrzana potražnja za jeftinim avio-putovanjima „rade“ za Lufthanzu ograničavajući pregovaračku moć sindikata. S druge strane, sigurnosni incidenti i avionske nesreće neizbežni su rizik za potencijalne ulagače u avio-kompanije jer mogu dovesti do regulatornih i finansijskih sankcija. Ilustracije radi, pad aviona na letu 9525 DŽermanvingsa, za koji se veruje da je prouzrokovan samoubistvom pilota, mogao bi rezultirati finansijskim sankcijama ili regulatornim zahtevima prema Lufthanzi, matičnoj kompaniji DŽermanvingsa – analizira Boje i naglašava da jedan od najvećih izazova za kompaniju predstavljaju narasle obaveze za penzije, što čini više od 20 odsto imovine i prevazilazi knjigovodstvenu vrednost kapitala.
Lufthanza, po mišljenju ovog stručnjaka Sakso banke, primenjuje metodologiju realne eskontne stope koja je trenutno na nivou od 2,9 odsto. Uz opasku da nekontrolisane rezervacije penzija, koje u suštini predstavljaju aktivirane troškove osoblja u bilansu stanja, lako mogu da zabrinu kreditne investitore, Boje ukazuje na to da solidnost može brzo da se iscrpi manjim promenama u eskontnoj stopi na koju bi mogli da utiču tržišni uslovi ili računovodstveni standardi.
– Sadašnji koeficijent se pokazao neadekvatnim za minimalnu vrednost od 35 odsto, koju je kompanija odredila, ali je menadžment ponovo podigao cilj na 45 odsto i na taj način se fokusirao na poboljšanje ravnoteže između novčanih tokova i odloženih troškova za penzije. Menadžment je pokrenuo nekoliko inicijativa sa povoljnim kreditima, uključujući i smanjenje troškova i duga, a do sada je održao visok stepen pouzdanosti u ostvarivanju ključnih ciljeva – zaključuje Majkl Boje.
Atraktivne obveznice
– Trajna Lufthanzina obveznica denominovana u evrima ima godišnji kupon od 5,125 odsto i rok dospeća 2021. godine. Obveznice u ukupnoj vrednosti od 500 miliona evra, emitovane u avgustu 2015, naišle su na dobar odziv investitora i njima se trenutno trguje po ceni od oko 103 evra. Oporavile su se posle „Crnog ponedeljka“ (24. avgusta) i ostale su relativno stabilne uprkos štrajkovima i terorističkim napadima u Parizu. Obveznice Lufthanze najlakše je uporediti sa novim trajnim obveznicama 7,875 odsto Finera, kojima se trguje na razlici od 650 baznih poena i trajnim obveznicama 6,25 odsto kompanije Er Frans-KLM, kojima se trguje na razlici od 700 baznih poena. Pritom treba naglasiti da te kompanije imaju manje privlačnu kreditnu metriku od Lufthanze, pa su, samim tim, i njihove obveznice znatno rizičnije investicije – procenjuje Majkl Boje, trejder fiksnim prinosima u Sakso banci.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


