Dva puta pomerani rok za usklađivanje minimalne cene rada i više puta odgađana normalizacija dijaloga među socijalnim partnerima mogla bi da bude rešena u petak. Tog dana Vlada, sindikati i poslodavci trebalo bi da potpišu sporazum koji bi regulisao rad Socijalno-ekonomskog saveta, ali koji bi obuhvatio i predloge za izvlačenje srpske privrede iz krize, sprečavanje rasta nezaposlenosti i još koječega.


Tog 8. aprila sve strane u pregovorima najavile su i dogovor oko minimalne cene rada. koju će, ukoliko oko nje kao i nebrojano puta dosad ne uspeju da se dogovore sindikati i poslodavci, odrediti država, po Zakonu. Takav sporazum bi, kako je ranije najavio ministar rada Rasim Ljajić, sadržao zajedničke principe i pojedinačne obaveze.

– Želimo da bude što realniji, održiviji i konkretniji, rekao je Ljajić.

Kakav će zaista biti još ne znaju ni socijalni partneri jer se ni tri dana nakon poslednjeg roka za „utanačavanje“ sporazuma ne vide osnovni obrisi teksta koji bi regulisao svaki odnos među poslodavcima, sindikatima i državom sve do 31. decembra ove godine.

Sa usklađivanjem minimalca se čeka duže od tri meseca i ako se pitaju sindikati on ne bi smeo da bude manji od 105 dinara. Poslodavci su u dosadašnjim razgovorima insistirali na tome da ne bude viši od 96 dinara, ali će ovog puta, Unija pristati na ono što odluči država. A ona će, sudeći prema onome što je na sastanku 28. marta najavio ministar rada i socijalne politike Rasim Ljajić, biti najmanje 98 dinara po satu.

Predsednik Samostalnog sindikata Ljubisav Orbović kaže za Forum da je njihov zahtev za povećanje minimalca realan i da će u dogovoru sa partnerima ovog puta „uspeti da se nađe zajednički jezik“.

– Postoje dve mogućnosti, jedna je da SES donese odluku o minimalnoj ceni rada, a druga da ukoliko to ne uspe sindikatima i poslodavcima vlada po Zakonu odluči o tome, ističe Orbović. Ovo pitanje bi, naglašava on, trebalo da nađe mesto u sporazumu koji bi do četvrtka morao da bude usaglašen.

Orbović smatra da je osim ovog ključno pitanje kojim bi ovaj sporazum trebalo da se bavi i pitanje zapošljavanje jer je, kako kaže, zastrašujući podatak koji su nedavno poslodavci objavili da bi ove godine bez posla moglo da ostane oko 200.000 ljudi.

– Insistiraćemo i na tome da se zaustavi divljanje cena namirnica, napominje Orbović.

Na poslednjem sastanku poslodavaca i sindikata sa predstavnicima države premijerom Mirkom Cvetkovićem i ministrom rada Rasimom Ljajićem dogovoreno je da će 8. aprila biti potpisan sporazum o tome kako će do kraja godine funkcionisati SES, ali i kolika će biti minimalna cena rada.

Nebojša Atanacković, predsednik Unije poslodavaca Srbije kaže za Forum da se 8. april polako primiče i da bi do tog datuma trebalo održati bar jedan sastanak radne grupe, ali da se on do ponedeljka po podne još nije bio sastao ni sa kim iz sindikata ili vlade tim povodom.

– Nismo još razgovorali sa sindikatima, a ni sa Ljajićem, ali bi trebalo da održimo sastanak radne grupe i utanačimo detalje sporazuma čije je potpisivanje zakazano za 8. april, kaže Atanacković. On podseća da je Unija još ranije pripremila vrlo opširan tekst predloga državi šta treba uraditi kako bi se poboljšala situacija u kojoj se srpska privreda trenutno nalazi, ali da postoje neke stvari na kojima će insistirati.

– Tražimo da se u ovim uslovima ispuni maksimum u nematerijalnom smislu, da se u skladu s postojećim zakonima obezbedi funkcionisanje pravosuđa, da se smanje dugovanja, država izmiri svoje obaveze prema privredi i da ne ostaje dužna, napominje Atanacković. Jedan od zahteva, ističe naš sagovornik, jeste i da se zakonom onemogući rok plaćanja duži od 60 dana što bio pomoglo ograničenju javne potrošnje, kao i da se svi privrednici jednako opterete, a ne neki manje a neki više.

Priča oko minimalne cene rade, prema njegovim rečima, uopšte nije jednostavna jer to što će država podići minimalac ne znači da će oni koji malo zarađuju jedino dobiti povećanje već da će ono uticati na sve zarade u zemlji. A to bi bio, napominje on, veliki udar na privredu.

– Minimalac prima oko 100.000 ljudi, ali se povećanjem osnovice povećavaju i zarade svima ostalima. To nimalo nije naivno. I suprotno je od obećanja koja smo dobijali od države da će biti smanjeni doprinosi i porezi na plate, naglašava on.

A koliki će minimalac biti za oko 98.000 onih koji ga primaju, od čega je 30.000 u javnom sektoru, znaće se kada Ministarstvo finansija zatvori konstrukciju u budžetu i vidi čime raspolaže. Tada bi, napomenuo je Ljajić, moglo da se zna koliko novca ima i za povećanje plata i penzija.

Možda i „stotka“ za minimalac

– Prema prvim projekcijama Ministarstva finansija održiv nivo minimalne zarade jeste 98 dinara. S obzirom na to da će ovaj sporazum važiti do kraja godine smatram da treba ići s većom cenom i od 98 dinara, rekao je Ljajić, novinarima nakon prethodnog sastanaka SES-a u vladi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari