Deklaracija sa sastanka na FTN-u: Šta traže kosovski Srbi? 1Printsrkin Kosovo Onlajn

Politički i institucionalni predstavnici Srba na Kosovu usvojili su danas deklaraciju u kojoj navode da su Srbi suočeni sa „nepodnošljivim uslovima života“ koji ugrožavaju njihov opstanak i upozoravaju da bi primena pojedinih zakona bez prilagođavanja realnim okolnostima na terenu mogla imati ozbiljne posledice po srpsku zajednicu.

Deklaracijom su zatražene pravne i administrativne olakšice za građane, zaštita obrazovnih i zdravstvenih institucija, kao i snažniji angažman međunarodne zajednice.

Sastanak je održan u amfiteatru Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Severnoj Mitrovici, a prisustvovali su gradonačelnici sa severa i juga Kosova, odbornici deset opština sa srpskom većinom, predstavnici obrazovnog i zdravstvenog sistema, predsednik Srpske liste Zlatan Elek sa članovima predsedništva, rektor Nebojša Arsić i dekani fakulteta.

U tekstu deklaracije nema ekspilicitnog odbacivanja pune primene ovih zakona.

Naprotiv u tački jedan i tački dva ove deklaracije, poziva se na omogućavanje olakšica u pribavljanju ličnih dokumenata, odnosno, u pravu na upotrebu vozila.

Štaviše, u deklaraciji se insitira na obezbeđivanju dovoljno vremena koje će omogućiti građanima da se prilagode novim pravnim okolnostima bez ugrožavanja njihove egzistencije i osnovnih životnih potreba.

Samo u jednoj rečenici se navodi da su postojeći zakoni apsolutno protivni interesima srpskog naroda i da, kao takvi, moraju biti izmenjeni.

Predsednik skupštine opštine Severna Mitrovica Ivan Zaporožac pročitao je ključne poruke Deklaracije:

“Zahtevamo da se svim našim građanima omoguće pravne i administrativne olakšice kako bi nesmetano ostvarivali svoja osnovna ljudska i građanska prava. Postojeći zakoni ugrožavaju naš narod i moraju biti izmenjeni.”

“Hiljade porodica bile bi ugrožene, deca odvojena od roditelja, pacijenti od lekara, a đaci i studenti bez adekvatnog obrazovanja. Naše crkve i manastiri bili bi prazni, a multietnički karakter društva ostao samo na papiru – poraz međunarodne zajednice.”

Deklaracija zahteva i nesmetano korišćenje imovine i vozila, te osuđuje sve postupke koji bi mogli ugroziti rad obrazovnih i zdravstvenih institucija. Srpski predstavnici poručuju da su spremni za konstruktivan dijalog, ali da neće pristati na jednostrane mere koje bi ugrozile život i prava Srba na Kosovu.

Govoreći o deklaraciji, takođe se poziva na razuman rok za primenu mera, poštovanje prava Srba i snažniji angažman međunarodne zajednice u zaštiti srpskog naroda, ističući da se sva otvorena pitanja moraju rešavati dijalogom Beograda i Prištine kroz zajednicu opština sa srpskom većinom.

Integracija

Pitanje zdravstva i školstva reaktuelizovalo se poslednjih nekoliko godina, naročito tokom protekle godine. Priština, na čelu sa novim-starim kosovskim premijerom Aljbinom Kurtijem, poručuje da je integracija školstva i zdravstva iz većinski srpskih sredina neizbežna, sprovodeći prethodno akcije u kojima se preuzimaju objekti u kojima su bile smeštene desetine službi Republike Srbije.

Sa druge strane, iz Beograda i sa srpske strane stižu negativne reakcije i neslaganje, ali do sada znatno blažeg intenziteta u odnosu na odlučnost kosovskih vlasti.

Što se međunarodnih predstavnika tiče, osim povremenih oglašavanja o protivljenju jednostranim akcijama kosovskih vlasti, sa pojedinih zapadnih adresa, poput SAD, ističe se da je integracija školstva i zdravstva u kosovski sistem takođe potrebna, ali da ona mora da se sprovede uz saglasnost i saradnju sa lokalnim Srbima.

Univerzitet i zdravstvo u međuvremenu je dodatno opteretilo najavljeno sprovođenje Zakona o strancima i vozilima, kojim će, ukoliko i kada se bude u potpunosti primenili zakoni iz 2017. godine, administrativno biti otežan boravak studenata, profesorskog i zdravstvenog kadra ukoliko ne budu bili registrovani, odnosno licencirani u kosovski sistem.

U preostalim institucijama Republike Srbije prethodnih dana, kako KoSSev nezvanično saznaje, traženo je da se izjasne o tome da li poseduju kosovska dokumenta.

U nastavku prenosimo tekst deklaracije u celosti:

Mi, politički i institucionalni predstavnici srpskog naroda, imajući u vidu nepodnošljive uslove života koji su nam nametnuti, a koji prete da ugroze sam opstanak srpskog naroda na ovim prostorima, na sastanku održanom 12. februara 2026. godine, polazeći od univerzalnih principa poštovanja osnovnih ljudskih i građanskih prava i sloboda, imajući u vidu obaveze koje proističu iz međunarodnog prava, političkih dogovora Beograda i Prištine postignutih u Briselu, Evropske konvencije o ljudskim pravima i važećih pravnih akata, duboko svesni svoje istorijske odgovornosti za očuvanje pravne sigurnosti, slobode kretanja i dostojanstvenog života svih građana, a imajući u vidu političko-bezbednosnu situaciju, položaj srpskog naroda i moguće posledice po naš opstanak na svojim vekovnim ognjištima, na zajedničkoj sednici kojoj prisustvuju odbornici deset skupština opština sa srpskom većinom, gradonačelnici deset opština sa srpskom većinom, predstavnici obrazovnog i zdravstvenog sistema, kao i izabrani poslanici srpskog naroda, većinom glasova/jednoglasno usvajamo sledeću

D E K L A R A C I J U

Zahtevamo da se svim našim građanima koji žive na ovim prostorima omoguće odgovarajuće pravne, administrativne i druge olakšice u postupku pribavljanja ličnih dokumenata, kako bi se obezbedilo nesmetano ostvarivanje njihovih osnovnih ljudskih i građanskih prava kao ravnopravnih građana. Postojeći zakoni su apsolutno protivni interesima našeg naroda i moraju biti izmenjeni.

Istovremeno, zahtevamo da se zaposlenima i studentima koji dolaze radi rada i studiranja u okviru obrazovnog i zdravstvenog sistema na ovim prostorima omogući nesmetan ulazak i boravak tokom trajanja radnog i studijskog procesa, što se dokazuje odgovarajućim dokumentima koje izdaju nadležne obrazovne i zdravstvene institucije.

2. Zahtevamo da se svim građanima garantuje pravo na mirno i nesmetano uživanje pokretne i nepokretne imovine, kao i pravo na upotrebu vozila, uz primenu odgovarajućih pravnih i drugih olakšica, bez diskriminacije i pravne nesigurnosti za sve koji žive na prostoru Kosova i Metohije.

3. Odlučno odbacujemo i osuđujemo svako postupanje ili delovanje koje bi moglo ugroziti rad i kontinuirano pružanje usluga zdravstvenih i obrazovnih institucija srpskog naroda. Smatramo da se sva otvorena pitanja, pa i položaj ovih institucija, moraju rešavati isključivo putem dijaloga Beograda i Prištine kroz uspostavljanje Zajednice srpskih opština i da se apsolutno protivimo nasilnim, jednostranim i svim drugim radnjama kojima bi se ugrozilo funkcionisanje ova dva sektora.

4. Insistiramo da se za sprovođenje mera iz tačaka 1. i 2. ove deklaracije obezbedi razuman i dovoljan rok, koji će omogućiti građanima da se prilagode novim pravnim okolnostima bez ugrožavanja njihove egzistencije i osnovnih životnih potreba.

5. Pozdravljamo snažne i kontinuirane napore zemalja Kvinte usmerene ka pronalaženju održivog i pravično zasnovanog rešenja za nastale probleme. Srpski narod i mi njegovi politički predstavnici na Kosovu ostajemo opredeljeni za konstruktivan pristup. Spremni smo da, preko svojih legitimno izabranih političkih predstavnika, nastavimo da doprinosimo dijalogu i stabilnosti.

6. Uporno odbijanje da se formira Zajednica srpskih opština i kontinuirano kršenje briselskih sporazuma i pravnih akata na snazi na ovim prostorima dokaz je da se međunarodna zajednica mora aktivnije uključiti u zaštitu prava srpskog naroda, jer je očigledno da postojeći mehanizmi u kosovskom sistemu nisu adekvatna zaštita i ne pružaju mogućnost za dostojanstven život, pravnu i imovinsku sigurnost naših građana.

Ova deklaracija izražava jedinstven stav političkih i institucionalnih predstavnika srpskog naroda i predstavlja poziv na pravnu sigurnost, dijalog i puno poštovanje prava srpskog naroda na Kosovu i Metohiji.

Želimo da ukažemo međunarodnoj zajednici, kao i kosovskim zvaničnicima, da bi jednostrani potezi protiv obrazovnih i zdravstvenih institucija mimo pregovora u Briselu i ZSO, primena Zakona o strancima i zakona koji se odnose na vozila bez odgovarajućih prilagođavanja realnosti na terenu, pravnih i drugih olakšica, predstavljali administrativno etničko čišćenje srpskog naroda sa ovih prostora na kojima naš narod živi vekovima. Došlo bi do ugrožavanja osnovnih ljudskih prava, pre svega prava na život, lečenje, obrazovanje, nastanjivanje i slobodno uživanje imovine. Hiljade srpskih porodica bile bi ugrožene, deca odvojena od majki i očeva, pacijenti od svojih doktora, a đaci i studenti bez adekvatnog obrazovanja. Naše crkve i manastiri bili bi bez monaha i sveštenika, ali i bez vernika. Opustela bi sela i opštine, a multietnički karakter društva na ovim prostorima ostao bi samo na papiru, bez ikakvog realnog osnova, i predstavljao bi poraz međunarodne zajednice.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari