Foto FoNet Zoran MrđaSkupštinska sednica na kojoj se raspravlja o 25 tačaka, među kojima je pet pravosudnih zakona, završena je danas nešto posle 18 časova, a nastavak je najavljen za utorak, 27. januar od 10 sati. Poslanici su danas raspravljali o amandmanima na izmene pravosudnih zakona koje je predložio poslanik vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) Uglješa Mrdić i polemisali o dolasku delegacije evroparlamentaraca u Beograd.
Popodnevnu raspravu u skupštini Srbije o amandmanima na predložene izmene pravosudnih zakona obeležila je polemika van dnevnog reda u kojoj su poslanici najviše govorili o poseti delegacije Evropskog parlamenta, ali i o fotografijama na kojima poslanik stranke SRCE Slobodan Petrović, kao učenik Vojne gimnazije, u rukama drži automatsko oružje.
Petrović je najpre upitao predlagača izmena zakona, poslanika Srpske napredne stranke (SNS) Uglješu Mrdića, na kom fakultetu je završio prve dve godine studiranja na šta je Mrdić odgovorio prikazivanjem fotografija na kojima Petrović drži automatsko oružje.
„Pozivam nadležno tužilaštvo da ispita kako je došao do naoružanja, da li je to oružje u ličnom posedu, da se izvrši pretres njegovog prebivališta ili boravišta, kako je dobio dozvolu za pištolj“, naveo je Mrdić.
Poslanik stranke SRCE je rekao da su fotografije nastale tokom obuke dok je bio učenik treće godine Vojne gimnazije.
U okviru rasprave o amandmanima, kopredsednik Zeleno-levog fronta (ZLF) Radomir Lazović ocenio je da predloženi zakoni „ne idu ka tome da u Srbiji vlada vladavina prava i da zakoni vladaju jednako za sve“.
„Ide se ka tome da se ostvari kontrola nad pravosuđem, da se slučajno ne desi da neki sudija ima svoju volju, da se ne desi da neki ministar ili viši funckioner može da odgovara, da slučajno ne stradaju odgovorni za rušenje nadstrešnice“, kazao je poslanik ZLF.
Dodao je da se predloženim izmenama zakona „dovodi u pitanje ogroman broj slučajeva koje vodi Tužilaštvo za organizovani kriminal“.
„To su ubistva, trgovina drogom, najteži kriminal u zemlji. To nam govori jednu stvar u koju smo i inače sumnjali, da je Srpska napredna stranka povezana s organizovanim kriminalom“, rekao je on.
Branko Pavlović, predsednik Poslaničke grupa „Mi – Glas iz naroda“ nastavio je diskusiju podrškom ideju da o prigovorima, na primer, na obavezujuća oputstva treba da odlučuje komisija u kojoj se neće nalaziti vrhovni tužioci, a Aleksandar Savić iz „MI snaga naroda prof. dr Branimir Nestorović“ da delegacija evroparlamentaraca treba da bude „sprovedena kroz izložbu koja je postavljena u hol Skupštine“, ali da bi argumentacija za to bila jača da je vladajuća većina usvojila „deklaracija o genocidu u Nezavisnoj državi Hrvatskoj“.
Predstavnik SNS Marijan Rističević je naveo da je on sam potpisnik rezolucije o „genocidu Hrvatske protiv Srbije“, ali da Srbiju u tome sprečava što je potpisnica konvencije UN o genocidu, koja skupštinu sprečava da nju „pretoči u rezoluciju“.
Takođe je naveo da evroparlamentarca Tonina Piculu „mora da sasluša Tužilaštvo za ratne zločine“, zbog navodnog zločina nad devet hendikepiranih osoba počinjenih u Dvoru na Uni.
Poslanik „NPS – Novo lice Srbije“ Dragan Ninović ocenio je da komisiju za odlučivanje o prigovorima tužiocima „glavni mehanizam zaštite nezavisnosti (pojedinačnog) javnog tužilaca“, a da vladajuća većina za predložene izmene svih pravosudnih zakona nisu konsultovali strukovne organe, ali da su se u tome „služili i neistinama“.
„Treće osnovno javno tužilaštvo je zato moralo da reaguje i saopštenjem… Za sve ove nakaradne izmene zakona koje usvajate mimo procedura i preko noći će se vama obiti o glavu, jer će jasno staviti do znanja da radite u ličnom interesu, da zaštitie vlast, a na štetu građana“, smatra Ninović.
Time je završen pretres o svim amandmanima na ovaj zakon, a prešlo se na diskusiju o izmenama zakona koje bi se ticala položaja tužilaštva za visokotehnološki kriminal.
Marina Mijatović iz Zeleno-levog fronta je odbacila ocene predlagača Uglješe Mrdića da će predložene izmene doprineti efikasnosti ovog pravosudnog organa, kao i navode vlasti iz obrazloženja amandmana da Venecijanska komisija može naknadno da se odredi o predlozima izmena i dopouna.
Takođe je dodala da bi tužilaštvo za visokotehnološki kriminal moralo da bude makar u četiri centra u postojećim Višeg javnog tužilaštva.
Verica Milanović, poslanica Srbija Centra, navela je da je ta stranka tražila brisanje svih članova ovog zakona, jer se ono tiče svih važnih digitalnih sistema, koji bi ovako bili „kontrolisani iz jednog centra“.
„(Vladajuća većina) nisu odgovorili zašto su sistemi ministarstva pravde, katastra, čak i delova policijskih uprava bili pod blokadom četiri meseca. Ne dajete nam odgovora da li su neki podaci (iz njih) nestali. Vas ovim izmenama zanima samo uspostavljanje apsolutne kontrole, da biste upravljali šta će se u budućnosti procesuirati a šta ne.
Branko Lukić iz „Mi snaga naroda“ kritikovao je to što bi predloženim izmenama tižioca za visokotehnološki kriminal, koji je faktički pokriva teritoriju cele države, „ne postavlja republički nego beogradski tužilac“.
„Tu nije kraj apsurda. Posebni tužilac za visokotehnološki kriminal, koji je nadležan za celu republiku, po ovom predlogu treba da odgovara glavnom gradskom tužiocu. Mislim da je jasno i onima koji (nisu pravnici)… Znate li vi kakav će to haos u praksi da izazove? Iz toga se jasno da vidi da je cilj samo personalna smena, uzeti (ovlašćenja) iz ruku jedne osobe zato što je nepodobna – i dati bilo kome. Ne nekom ko može na tom nivou da odlučuje. Dobro nije dato nekom opštinskom tužiocu da postupa (za biranje tužioca za visokotehnološki kriminal)“, smatra Lukić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


