Skupština u nastavku raspravlja o dosadašnjem radu tužilaštava i promeni pravosudnih zakona 1Foto FoNet Zoran Mrđa

Narodni poslanici su posle pauze nastavili sednicu objedinjenom raspravom o predloženim tačkama dnevnog reda, između ostalog i o izmeni seta pravosudnih zakona, koji su, po predlagaču, poslaniku Srpske napredne stranke (SNS) Uglješi Mrdiću u javnosti prozvani i „Mrdićevim zakonima“.

Poslanici se na momente nisu držali dnevnog reda, te su raspravljali i o struji koja je nestajala zbog snega ;u više mesta u Srbiji, nedovoljnoj zastupljenosti nacionalnih manjina u pojedinim sudovima i tužilaštvima, uvođenju tužilačke policije o kojoj se trenutno ne raspravlja, krivici za pad nadstrešnice u Novom Sadu, aferi „Generalštab“.

Poslanik ;Narodnog pokreta Srbije Uroš Đokić upitao je predlagača zakona zašto nije prethodno pribavio ;mišljenja Venecijanske komisije ili ;domaćih strukovnih uduženja, ocenivši da je ;u pitanju „sistemsko zaobilaženje procedura“ u koje bi ili stručna ili laička javnost mogla biti uključena. ;

On je naveo da je Visoki savet sudstva (VSS) dao negativno mišljenje na prethodno predložene izmene pojedinih pravosudnih zakona.

Dodao je da Mrdić nije dovoljno obrazložio kako formiranje Četvrtog osnovnog suda i pratećeg tužilaštva (što se predlaže izmenama i dopunama Zakona) neće iziskivati nikakva dodatna sredstva.

Šef poslničke grupe SNS Milenko Jovanov je na pitanje o nekonsultovanju stručnih udruženja naveo da ;je „u fašističkoj Italiji postojao komorski sistem gde su se struke zapravo izjašnjavale o zakonima, ali isključivo u svojim oblastima“.

„U demokratiji toga nema, svaki poslanik može da predloži zakon“, kaže Jovanov. ;

Njegov stranački kolega Uglješa Grgur ocenio je da „svo zlo u (Srbiji) potiče od tužilaca i sudova“, navodeći da je 2008. godine „i sam bio žrtva (pravosuđa)“, odnosno da je proveo godinu dana u pritvoru, nakon što je u Zrenjaninu 2008. godine, s tadašnjim gradonačelnikom Goranom Kneževićem, uhapšen kao član „građevinske mafije“.

On je rekao da je ;25 ljudi tada zahvaćeno optužnicom, da je država za odštetu svakom od njih isplatila barem šest-sedam miliona, a da pravosudni sistem ;“i dan danas isto radi ono što je njemu radio 2008. godine“.

„Niko od sudija nije na strani običnog građanina… (Vrhovni javni tužilac) ;Zagorka Dolovac čini zlo, a u poslednjih 13 godina, od kad ja upozorava na nju, dovela je svoje tužioce i sudije (u sve institucije)“, smatra Grgur.

Takođe je predložio da zgrade tužilaštava i sudova po zakonu budu obavezno odvojene, odnosno da ne budu pod istim krovom, dodajući da optužnica protiv aktuelnog ministra kulture Nikole Selakovića za zloupotrebu službenog položaja nije valjana jer mora ;da postoji odštetni zahtev da bi se dokazalo da postoji neka šteta u ovom konkretnom slučaju, odnosno u aferi „Generalštab“.

Potpredsednik Stranke slobode i pravde Dušan Nikezić rekao je da bi slušalac tekuće rasprave mogao da zaključi da vladajuća većina menja neke starije zakone, a ne ;one koje je sama usvojila pre dve godine.

On je podsetio da su za sada važeće zakone glasali svi predstavnici vlasti, uključujući i poslanika Mrdića, a za koje sada tvrde da je omogućilo tužiocima da se „odmetnu“.

„Predstavnici vlasti ;menjaju nadležnosti sudova i tužilaštava kako bi ih upodobili lojalnim personalnim rešenjima. Vi (predstavnici vlasti) ste promenili 60 odsto tužilaca i 90 odsto sudija, odnosno izglasali ste ih u Skupštini“, rekao je Nikezić.

One je još naveo da je ;samo u deset najvećih projekata koji se trenutno sprovode u Srbiji bez javne nabavke ugovoreno poslova vrednosti pet milijardi evra, a da je njihova vrednost u međuvremenu narasla na 15 milijardi evra.

„Ta razlika u najvećem delu predstavlja korupciju“, ocenio je Nikezić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari