Velika Britanija produžila misiju u KFOR-u za još tri godine 1Foto: EPA-EFE/GEORGI LICOVSKI

Velika Britanija će nastaviti da svojim prisustvom podržava mirovnu misiju pod vođstvom NATO-a na Kosovu, KFOR, najmanje još tri godine, saopštio je juče KFOR.

Na Kosovu Britanci ostaju najmanje do decembra 2028. godine, piše KoSSev.

„Produženje podrške Ujedinjenog Kraljevstva KFOR-u najmanje do decembra 2028. godine ispunjava vladin pristup NATO na prvom mestu, kako je navedeno u Strateškom pregledu odbrane, a istovremeno jača bezbednost na Zapadnom Balkanu“, navodi se u saopštenju.

A Ujedinjeno Kraljevstvo je ključni doprinosilac NATO snagama za Kosovo (KFOR) pod mandatom UN od njihovog prvog ulaska na Kosovo 1999. godine kao mirovne snage radi donošenja mira i stabilnosti nakon sukoba 1990-ih, istakao je KFOR.

Obaveza se, dodaju, fokusira na rezervne snage od stotina britanskih vojnika koji bi mogli biti raspoređeni na Kosovo da pomognu misiji u kratkom roku, ako je potrebno.

Potvrda da britanska vojska na Kosovu ostaje u sklopu KFOR-a još tri godine, došla je u trenutku kada je tamošnji premijer, Kir Starmer, u Londonu organizovao Samit lidera Zapadnog Balkana.

„Posvećenost Britanije miru i bezbednosti na Zapadnom Balkanu ostaje nepokolebljiva. Produžavanjem naše podrške NATO snagama na Kosovu, pokazujemo svoju ulogu kao vodeći saveznik NATO-a i ostajemo privrženi našim vrednostima stabilnosti i demokratije. Saradnja sa našim partnerima u regionu je od ključnog značaja, ne samo za njihovu stabilnost, već i za našu bezbednost kod kuće“, izjavio je Starmer.

U Londonu Kurti i Macut

Samitu je prisustvovao i v.d. premijera Kosova Aljbin Kurti, koji je u svom govoru pozvao evropske lidere na odlučan odgovor protiv, kako je rekao, „pretnji koje potkopavaju regionalnu stabilnost“.

Ponovio je da se „neprijateljski nastrojenoj Srbiji ne sme dozvoliti da prođe nekažnjeno“, jer bi to, kako tvrdi, ohrabrilo nove napade na suverenitet i teritorijalni integritet Kosova.

Kurti je posebno podsetio na događaj u Banjskoj iz septembra 2023. godine, kada je u oružanom napadu poginuo kosovski policajac, naglasivši da „pravda još nije zadovoljena“.

Govoreći o širem kontekstu evropske bezbednosti, Kurti je ocenio da je današnja Evropa bogatija nego ikad, ali i ranjivija – suočena sa rastućim autoritarnim uticajima kako spolja, tako i unutar samog kontinenta.

„Mir i sloboda nisu zagarantovani. Svaka generacija mora ih iznova štititi,“ poručio je Kurti.

Založio se za punu evroatlantsku integraciju regiona, upozorivši da ostavljanje Zapadnog Balkana van EU i NATO-a stvara institucionalni vakuum koji mogu „popuniti Rusija i Kina“.

Na kraju je istakao da je Kosovo posvećeno borbi protiv organizovanog kriminala, ilegalnih finansija i trgovine lakim naoružanjem, te da nije izvor migracija, već tranzitna tačka sa malim brojem migranata.

„Nemamo alternativu osim članstva u EU i NATO-u. To je naš strateški pravac i zajednički interes sa Evropom,“ zaključio je Kurti.

A premijer Srbije Đuro Macut izjavio je danas u Londonu da Srbija treba da izađe iz „začaranog kruga neprihvatljivih političkih uslovljavanja“ koja se odnose na status Kosova, prenela je agencija Beta.

„Treba da izađemo iz tog začaranog kruga stalnih političkih uslovljavanja, koja su za nas apsolutno neprihvatljiva. Stalno smo uslovljeni određenim koracima ka privremenim vlastima u Prištini“, rekao je Macut.

On je, javila je agencija, naveo da ta uslovljavanja „ne treba da budu kamen spoticanja“ za Srbiju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari