Ajnštajnov prsten, foto: ESA/Hubble/NASA / Sciencephoto / ProfimediaSvemirski teleskop Euklid zabeležio je retki fenomen poznat kao Ajnštajnov prsten.
Ajnštajnov prsten je fenomen koji nastaje kada svetlost iz neke galaksije ili zvezde prođe pored velikog objekta na putu ka Zemlji. Zbog gravitacionog sočiva, svetlost se preusmerava i izgleda kao da dolazi iz različitih mesta.
Ovaj čudan fenomen je sličan načinu na koji staklena sočiva preusmeravaju svetlost. Poput lupe, ovaj fenomen čini da svetlost koja dolazi iz udaljenih galaksija izgleda mnogo bliže nego što jeste. Jedina razlika je u tome što je sočivo napravljeno od gravitacije narušenog prostor-vremena.
Ova zapanjujuća slika prikazuje obližnju galaksiju NGC 6505, koja je okružena savršenim krugom svetlosti.
Prsten daje uvid u udaljenu galaksiju, koja se nalazi direktno iza NGC 6505, čije je svetlo prelomljeno oko galaksije u prvom planu, piše Gardijan.
„Ovo je prelep, izuzetan, uzbudljiv i srećan pronalazak u našim prvim podacima“, rekao je profesor Stiven Serjant, astronom sa Otvorenog univerziteta. „ Ajnštajnov prsten ovako savršen je izuzetno redak. Mi gledamo galaksiju u pozadini kroz izobljen prostor i vreme vrlo bliske galaksije u prvom planu.“
Opšta teorija relativiteta Alberta Ajnštajna predviđa da će svetlost savijati oko masivnih objekata u svemiru, što znači da galaksije mogu delovati kao ogromne sočiva.
Ajnštajnov prsteni su moćan alat za astronome jer otkrivaju objekte koji bi inače bili zaklonjeni i ukazuju na masu galaksije u sredini – uključujući bilo koju skrivenu masu u obliku tamne materije.
U ovom slučaju, astronomi procenjuju da galaksija u prvom planu sadrži otprilike 11% tamne materije.
Ovo je relativno mala količina, s obzirom na to da se veruje da tamna materija dominira celokupnim masovnim sadržajem svemira.
Otkrivanje tajni tamne materije i tamne energije, koje zajedno čine 95% svemira, centralni je cilj misije Evropske svemirske agencije vredne milijardu evra (850 miliona funti).
Na kraju, teleskop, koji može detektovati galaksije na udaljenosti do 10 milijardi svetlosnih godina, ima za cilj da stvori najveću 3D mapu svemira ikada napravljenu.
Ovo će omogućiti astronomima da izvedu distribuciju tamne materije u velikim razmerama i otkriju uticaj tamne energije, misteriozne sile koja ubrzava širenje svemira.
Teleskop će snimati objekte udaljene do 10 milijardi svetlosnih godina, ali najnovija slika pokazuje da njegova neuporediva sposobnost za oštre posmatranje otkriva nove strukture i u obližnjem svemiru. Galaksija NGC 6505 nalazi se na oko 590 miliona svetlosnih godina od Zemlje – što je gotovo u dvorištu u kosmičkim merama – a neimenovana galaksija u pozadini je udaljena 4,42 milijarde svetlosnih godina.
„Veoma mi je zanimljivo što je ovaj prsten primećen u dobro poznatoj galaksiji, koja je prvi put otkrivena 1884. godine“, rekla je doktorka Valeria Petorino, naučnica projekta Euklid Evropske svemirske agencije.
„Galaksija je astronomima bila poznata jako dugo. Ipak, ovaj prsten nikada ranije nije bio primećen. Ovo pokazuje koliko je Euklid moćan, otkrivajući nove stvari čak i na mestima za koja smo mislili da ih dobro poznajemo.“
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


