Slava se slavi uz slavski kolač, foto: techograce / Alamy / ProfimediaUoči Aranđelovdana, jedne od najčešćih krsnih slava u Srbiji, ponovo se otvara staro pitanje: da li se na slavu uopšte zove ili se podrazumeva da gosti dolaze? Kako pravilno čestitati slavu? I šta su običaji koji su se zadržali kroz generacije?
Aranđelovdan je velika slava koja se obeležava 21. novembra. Tim povodom donosimo pregled tradicionalnih pravila i običaja, prema učenju Srpske pravoslavne crkve i praksi koja se održala u mnogim domaćinstvima.
Da li se na slavu zove?
Običaji se razlikuju od kraja do kraja. U nekim delovima Srbije, gosti se i dalje pozivaju lično, odlaskom u kuću prijatelja ili rođaka. Domaćin ili neko mlađi iz porodice odlazi da prenese poziv i uz kratku, prijatnu posetu kaže da je domaća slava toga i toga dana.
U drugim krajevima važi pravilo: „Na slavu se ne zove.“ Ideja je da se slava zna, da je ona tradicionalno ista iz godine u godinu i da oni koji su bliski domaćinu znaju kada da dođu.
Ipak, crkveni običaji i savremeno domaćinstvo danas naginju jednoj praktičnoj preporuci:
Najbolje je nekoliko dana pred slavu podsetiti prijatelje i rodbinu, iz poštovanja i pažnje.
Nekada se poziv slao u obliku male slavske pogače ili lepinje, koja bi bila odnesena u kuću gostiju. Danas se poziv najčešće upućuje telefonom, ali je – kako uče tradicionalna pravila – i dalje najlepše pozvati nekoga lično.
Kako se čestita slava?
Dolazak gosta počinje još na pragu: domaćin treba da dočeka goste ispred kuće ili na vratima i pozdravi ih rečima:
„Dobro došli!“
Gosti potom čestitaju slavu na tradicionalan način:
„Srećna slava domaćine, tebi, tvom domu i tvojim ukućanima. Da slavite još mnogo godina u zdravlju i veselju.“
Domaćin odgovara:
„Hvala, dobro došli. I vama neka Bog i (ime svetitelja) pomognu da dugo dolazite i da slavimo u zdravlju i radosti.“
Nakon čestitanja, gosti ulaze u kuću i sedaju po starješinskom redosledu. Ukoliko se odmah služi ručak, vode se do trpeze, a ako ne – smeštaju se u drugu prostoriju do početka slavskog obreda i obroka.
Zbog čega je važno znati običaje?
Krsna slava je jedan od najvažnijih porodičnih praznika u Srbiji. Ona nije samo tradicija, već način da se održi veza sa precima i porodicom. Pravilno ophođenje – od pozivanja do čestitanja – deo je poštovanja domaćina, ali i samog svetitelja koji se slavi.
Uoči Aranđelovdana, koji se u brojnim porodicama obeležava kao zaštitnik doma, mnogi se podsećaju starih pravila. Bilo da slavite ili idete kao gost, dobro je znati kako izgleda tradicionalni protokol, jer on čuva duh zajedništva koji je srž slave.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


