Njujork Foto: EPA/TANNEN MAURYKolmar, malo selo u alzaškoj regiji na pola sata od Strazbura godinama privlači turiste kao mesto sa najlepše uređenim božićnim trgom. Međutim, mali broj turista tek nakon posete Kolmaru shvata da je ovo selo i rodno mesto Frederika Ogista Bartoldija – skulptura koji je napravio Kip slobode.
Kip slobode je 1984. godine uvršten u UNESCO-vu listu svetske kulturne baštine. Svi znamo kako izgleda, ali malo ko zna ko stoji iza ove monumentalne skulpture.
Danas jedan od najprepoznatljivijih simbola na svetu, zaštitni znak Njujorka i američke ideje slobode, Kip slobode je zapravo nastao – u Francuskoj. Tačnije, u malom mestu Kolmar, iz kojeg je kasnije brodom dopremljen u Sjedinjene Američke Države.
Šetnja Kolmarom prava je razglednica francuskog šarma – uske uličice, šarene fasade i dekoracije koje, naročito u vreme Uskrsa, zasijaju u punom sjaju. Pogled ne zna gde bi pre – na ulice pod nogama, gde su u kamenu urezani omaži skulpturi, ili u vis, prema uskršnjim vencima, zekom i jajima koji vise sa prozora i lampiona. Van praznične gužve, Kolmar otkriva još dublju priču – onu o svom najpoznatijem sinu i njegovom čuvenom delu.
Kip slobode, poznat i kao „Sloboda osvetljava svet“, visok je 46,5 metara, a sa postoljem doseže visinu od čak 93 metra. Nalazi se na Ostrvu slobode u Njujorku i predstavlja poklon francuskog naroda Sjedinjenim Američkim Državama, uručen 1886. godine kao simbol prijateljstva. Autor skulpture bio je francuski vajar Frederik Ogist Bartoldi.
Bartoldi je rođen 2. avgusta 1834. godine u Kolmaru, u porodici alzaških protestanata. Bio je najmlađe od četvoro dece Žana Šarla i Avguste Šarlote Bartoldi, ali samo on i njegov stariji brat, Žan-Šarl, koji je kasnije postao advokat i urednik, preživeli su detinjstvo.
U procesu stvaranja kipa, Bartoldi je prošao kroz nekoliko faza – od prvobitnog modela visine odraslog čoveka, preko tro- i šestometarskih verzija, sve do konačne skulpture u prirodnoj veličini, izrađene od bakra.
Po završetku, skulptura je rastavljena na delove, upakovana i brodom poslata u Ameriku, gde je njeno sklapanje na Ostrvu slobode trajalo pune dve godine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


