Foto: Shutterstock/Pixel-ShotKada ljudi jedu hranu, ne unose samo sastojke obroka, već često i hemikalije povezane s plastikom – poput PFAS-a, ftalata, BPA i usporivača gorenja. Te supstance mogu poremetiti hormone, oslabiti imuni sistem i povećati rizik od raka, a zajedničko im je to što su široko rasprostranjene u plastici.
Plastika je prisutna svuda: u ambalaži za hranu, kuhinjskom posuđu, nameštaju i kućnoj prašini. Hemikalije iz plastike nisu čvrsto vezane za materijal i mogu da prelaze u hranu, naročito kada se plastika zagreva ili dolazi u kontakt s masnom i kiselom hranom. Tako dospevaju u ljudski organizam, piše The Washington Post.
Baza podataka koju su napravili naučnici u Švajcarskoj i Norveškoj identifikovala je oko 16.000 hemikalija povezanih s plastikom. Više od 5.400 smatra se potencijalno opasnim po zdravlje, dok za više od 10.700 nema dovoljno podataka da bi se procenila bezbednost.
Posebno rizične su:
- crna plastika, često napravljena od recikliranog elektronskog otpada, koja može sadržati visoke nivoe usporivača gorenja;
- neljepljivo posuđe i kompostabilni pribor, koji često sadrže PFAS, tzv. „večite hemikalije”;
- visoko prerađena hrana, u kojoj su studije često nalazile ftalate i bisfenole.
Iako su proizvođači tokom poslednjih decenija najavljivali izbacivanje pojedinih supstanci, istraživanja pokazuju da se one i dalje nalaze u velikom delu hrane i pića. Podaci američkog CDC-a ukazuju da je više od 90 odsto stanovništva izloženo nekim od ovih hemikalija.
Naučni dokazi, uglavnom iz dugoročnih epidemioloških studija, povezuju izloženost ovim supstancama s prevremenim porođajima, nižim IQ kod dece, problemima s plodnošću, gojaznošću i dijabetesom. Rizik je veći zbog kombinovanog dejstva više hemikalija, čak i kada je svaka pojedinačno ispod propisanih granica.
Stručnjaci savetuju da se, koliko je moguće, izbegava zagrevanje i kuvanje u plastici, skladištenje masne i kisele hrane u plastičnoj ambalaži i da se smanji unos ultra-prerađene hrane. Ipak, mnoge hemikalije, posebno PFAS i usporivači gorenja, veoma su postojane i teško ih je ukloniti iz životne sredine i lanca ishrane.
Zbog toga istraživači smatraju da su potrebni stroži propisi za hemikalije koje se koriste u plastici, jer trenutni podaci pokazuju da nijedna danas široko korišćena plastika ne može da se smatra potpuno bezbednom.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


