Kako klimatske promene utiču na okeane i kriosferu?

Ostavite komentar


  1. Okeani rastu istom brzinom vec hiljadama godina – Maldivi jos nisu potonuli.
    Acidifikacija okeana je nemoguca – zbog baznih stena u podlozi – osim toga sa rastom temperature CO2 napusta rastvor – odnosno isparava iz okeana.
    Broj uragana i njihova snaga je znacajno oslabila od 30-tih godina proslog veka.
    Sadasnja prosecna temperatura na Zemlji od 14C je znatno niza od idealne od 23C.
    IPCC falsifikuje podatke, a Srbija hitno treba da napusti Pariski sporazum.

    1. Koja gomila lupetanja… Pa sta mislis kako bi povecanje prosjecne temperature na Zemlji na 23 C uticalo na danasnje covjecanstvo koje broji preko 7 milijardi stanovnika? A Maldivi su prije 10 000 godina bili 100 m iznad mora. Nisu problem prirodni procesi, nego vjestacki koji uzrokuju neravnoteze.

      1. Pre 10 000 godina smo jos izlazili iz ledenog doba, a Montreal je pre 12 000 godina bio ispod 2 kilometra leda.
        Vestackih procesa nema – svi su prirodni. Ljudski uticaj na globalnu klimu je nepostojeci.
        Znamo tacno kako je na Zemlji sa prosecnom temperaturom i od 23 i od 26C, jer su takve temperature bile krajem Mezozoika.
        Dakle pre 78 miliona godina je bilo 24C – zivot je cvetao, nije bilo leda na polovima, 26C je bilo pocetkom Neogena, pre 57 m. godina.
        14C je temperatura ledenog doba u kojem se nalazimo i takva temperatura je pocela pre 2,6 m. godina.
        Toliko o lupetanju, prvo zavrsite skole, dodjite bar do magisterijuma u prirodnim naukama, a onda mozemo da razgovaramo…
        Povecanje temperature na 23C bi dovelo do ozelenjavanja pustinja, topljenja leda i prosirenja umerene klime daleko na sever i jug. Time bi izasli iz perioda izumiranja u kojem se nalazimo vec nekoliko miliona godina. Na zalost, ledeno doba ce jos dugo trajati, a veca je opasnost od hladjenja, nego od otopljenja…

Ostavite komentar


Život

vitamin

Bez ova tri vitamina mozak brže slabi – evo zašto

Iako ponekad poželimo da naš mozak „napravi pauzu“, on zapravo nikada ne prestaje da radi. Neprekidno troši energiju, obrađuje informacije i utiče na raspoloženje, pamćenje i koncentraciju. Upravo zato zahteva stalni unos važnih hranljivih materija, među kojima su i vitamini, kako bi ostao stabilan i funkcionalan. Kada organizmu nedostaju ovi ključni nutrijenti, mentalne sposobnosti mogu da oslabe, što se često manifestuje problemima sa pamćenjem, promenama raspoloženja i većim rizikom od kognitivnog opadanja.

Naslovna strana

Naslovna strana za 5. decembar 2025.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.