Konzumacija šećera kroz piće puno je opasnija od njegove konzumacije hranom 1Foto: Paul Bradbury / Hoxton / Profimedia

 

Iako šećer ima reputaciju „nutritivnog neprijatelja“, nova velika studija pokazuje da nije ključan samo njegov ukupan unos, već i – način na koji ga unosimo. Drugim rečima, nije isto da li pojedemo parče kolača ili popijemo čašu soka.

Istraživači sa Univerziteta Brigham Young analizirali su podatke više od pola miliona ljudi sa različitih kontinenata i otkrili da šećeri koje unosimo putem pića, kao što su gazirani napici ili čak 100% voćni sokovi, imaju znatno negativniji uticaj na zdravlje u poređenju sa šećerima iz čvrste hrane.

Ovo je prva studija koja jasno povezuje vrstu izvora šećera sa rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2 – izjavila je profesorka Karen Dela Korte, koja je predvodila istraživanje, health.com.

Glavni zaključci istraživanja:

Slatka pića povećavaju rizik od dijabetesa tipa 2. Svaka dodatna limenka gaziranog, energetskog ili sportskog napitka (oko 350 ml) dnevno povećava rizik od dijabetesa za čak 25%.

Ni voćni sokovi nisu nevini. Jedna dodatna čaša voćnog soka dnevno (oko 240 ml), uključujući i 100% prirodne sokove, povećava rizik za 5%.

Rizici su individualni. Ako osoba već ima osnovni rizik od 10% za razvoj dijabetesa, konzumiranje četiri gazirana pića dnevno taj rizik može podići na 20%, ali ne i više od toga.

Šećer iz hrane je manje štetan. Unos oko 20 grama šećera dnevno (otprilike jedna i po kašika) putem hrane povezan je s nižim rizikom od dijabetesa – što ukazuje na moguće zaštitno delovanje kada se šećer konzumira u kontekstu hranljivih namirnica.

Zašto je šećer u tečnom obliku problematičniji?

Osnovna razlika je u načinu na koji telo metaboliše šećer iz pića naspram šećera iz čvrste hrane.

Tečni šećeri – uključujući i one iz voćnih sokova – dolaze u „izolovanom“ obliku. Oni brzo podižu nivo šećera u krvi i opterećuju jetru, što može dovesti do nakupljanja masti i razvoja insulinske rezistencije – dva glavna faktora rizika za dijabetes tipa 2.

S druge strane, kada jedemo šećer u okviru namirnica bogatih hranljivim sastojcima (kao što su celo voće, integralne žitarice ili mlečni proizvodi), njegov efekat je blaži. Vlakna, masti i proteini u ovim namirnicama usporavaju apsorpciju šećera i ublažavaju njegov uticaj na glukozu u krvi.

A voćni sokovi?

Iako su puni vitamina i biljnih jedinjenja, voćni sokovi ne sadrže vlakna koja postoje u celom voću. Zbog toga telo reaguje na njih slično kao na gazirane napitke – brzo ih apsorbuje i time narušava ravnotežu šećera u krvi.

Zato nutricionisti poručuju: voće jedite, nemojte ga piti.

Šećer iz hrane nije neprijatelj – ali onaj iz pića jeste

Ova studija jasno pokazuje da nije dovoljno samo brojati grame šećera, već je važno obratiti pažnju i na oblik u kojem ga unosimo. Za bolje zdravlje i smanjen rizik od dijabetesa, stručnjaci preporučuju da izbegavate zaslađena pića i umesto toga birate celovite, prirodne namirnice.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari