Možda nikad ne bi video crnogorski gradić Danilovgrad da tamo nisam davno služio vojni rok. Priznajem da za ovaj grad do tada nisam ni čuo, jer nije na moru, ne prolazi se kroz njega kada se tamo ide, a nije ni na severu.

Smestio se između Podgorice i Nikšića, sa kojima ga povezuje železnička pruga i put. Smešten je u dolini reke Zete, koja protiče nedaleko od samog centra gradića. Ime je dobio po knjazu Danilu Petroviću, a utemeljen je 1869. godine.

Na dan Svetog Vasilija, 12. maja, odlučili smo da vidimo manastir Ostrog, koji se nalazi u blizini. Grupa od desetak vojnika krenula je do mesta odakle smo morali krenuti pešice prema manastiru. Naišli smo prvo na donji deo manastira u kome je smeštena Crkva Sv. Vavedenja, a zatim krenuli dalje prema gornjem delu. Odozgo se vidi veliki deo Crne Gore, ali se najlepše vidi ravnica Bjelopavlića. Manastir je osnovao hercegovački mitropolit Vasilije u 17. veku. On je tu sahranjen i proglašen svecem čudotvorcem. Telo mu počiva u ćivotu u pećinskoj crkvi. U gornjem delu se nalazi Crkva Svetog krsta, a oko crkve su konaci u kojima vernici mogu da prespavaju. Zajedno čine objekat skladno sjedinjen sa prirodnim ambijentom. Manastir Ostrog spada među najposećenije na Balkanu. U njega dolaze vernici svih religija i iz svih krajeva sveta.

Mnogi osvajači su pokušavali da ga unište, ali nikome to nije uspelo. Jedino je stradao u požaru, ali je obnovljen 1926. godine. Između donjeg i gornjeg dela manastira podignuta je Crkva Svetog mučenika Stanka, u kojoj se čuvaju njegove ruke. On je bio čoban koga su Turci mučili i ubili, jer im nije pokazao put kojim su pobegli njihovi protivnici. Nakon otkopavanja njegovog groba, pronašli su Stankove ruke koje su bile očuvane. Jedan od vernika pričao nam je da su tu i neeksplodirane bombe kojima su Nemci pokušali da sruše manastir. Takođe je rekao da je tu i kolevka sa kojom je dete palo sa manastirske terase i ostalo nepovređeno. Istoričari kažu da se u manastiru posle Drugog svetskog rata čuvalo blago Kraljevine Srbije.

Sišli smo predveče do železničke stanice i vozom stigli u Danilovgrad. Nismo pričali gde smo bili, jer starešine ne moraju baš sve da znaju. Bila su to čudna vremena i valjalo se pomoliti Svetom Vasiliju Ostroškom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari