Foto: Shutterstock/belizarMegalodon (lat. Carcharocles megalodon), izumrla vrsta ajkule koja je živela pre oko 23 do 2,6 miliona godina, smatra se jednim od najvećih i najsnažnijih predatora u istoriji okeana. Ova morska neman mogla je da poraste i do 20 metara dužine i da teži više desetina tona, a njeni zubi dužine do 18 cm i izuzetno snažan ugriz omogućavali su joj da lovi kitove, delfine i druge velike morske životinje. Fosilni ostaci ukazuju da je naseljavala topla mora širom sveta, ali je nestala usled klimatskih promena, smanjenja dostupnog plena i konkurencije drugih ajkula, poput velike bele.
Džinovski i jedan od najmoćnijih predatora u okeanu
Zahvaljujući istraživačima koji proučavaju drevne fosile, sada znamo više o ovoj smrtonosnoj mašini nego ikad ranije – megalodon je zaista izgledao kao stvorenje iz horor filma. Prosečan predator je težio 50–70 tona i bio je dugačak 11–13 metara, dok su najveći primerci mogli dostići 100 tona i biti dugački i do 20 metara. Bio je jedan od najmoćnijih predatora u okeanu, piše Punkufer.hr.
Zamislite oštre zube pričvršćene za telo veličine dvospratnog autobusa – to je bio Meg. Za razliku od većine ajkula koje napadaju mekše delove svog plena, megalodon je lako mogao da zgnječi kosti svoje žrtve.
Pored toga, veruje se da su se megalodoni kretali u grupama, što im je davalo još veću moć. Ime megalodon znači veliki zub – i savršeno odgovara izumrlom predatoru čiji su zubi bili dugački od 7 do 18 cm. Njegove razjapljene vilice su bile dimenzije 3,4 x 2,7 metara, a unutra bi bili delfini, ajkule, kornjače, pa čak i džinovski kitovi. Tokom svoje „vladavine“, megalodoni su živeli svuda.
Fosili su pronađeni u obe Amerike, Evropi, Africi, Australiji, Japanu, Indiji, Karibima i drugim mestima. Živeli su 20–40 godina, a neki čak i duže. Bili su homeotermne životinje, što znači da su održavale konstantnu telesnu temperaturu bez obzira na okruženje – tako da su okeani bili beskrajni.
Voleli su plićak
Možda je teško zamisliti zver takvih dimenzija blizu obale, ali megalodoni su rađali svoje mladunce u toplim, plitkim vodama. Naučnici sa Univerziteta Floride otkrili su rasadnik megalodona star 10 miliona godina u Panami – više od 400 fosilizovanih zuba pripadalo je mladuncima. Slična nalazišta su otkrivena na Floridi i u Merilendu.
Pored toga što je bila ogromna, Meg je bila i iznenađujuće brza. Otkrivena kičma sa 150 pršljenova otkriva kako je predator mogao žestoko da trese svoj plen nakon ugriza, cepajući meso sa kosti. Uprkos svojoj veličini, mogla je da pliva do 32 km/h, dok je njena prosečna brzina bila oko 18 km/h.
Iako ne postoji definitivan dokaz zašto su nestali, najšire prihvaćena teorija je da su ubijeni glađu. Pre 2,6 miliona godina, nivo mora je iznenada porastao, a trećina velikih morskih sisara je izumrla. Hrana je postala oskudna, a manji, brži predatori su preuzeli ostatke.
Da li su umrli od gladi?
Megalodonu je jednostavno bilo potrebno previše hrane da bi preživeo. Njihova populacija je dostigla vrhunac u srednjem miocenu, a do kraja pliocena počeli su da se šire na obale Azije, Australije i Južne Amerike – ali bezuspešno.
U 17. veku, danski prirodnjak Nikolas Steno identifikovao je zube megalodona, za koje se ranije smatralo da potiču od zmajeva ili džinovskih zmija. Ljudi su ih sakupljali jer su navodno štitili od ujeda zmija i otrova. Stenovo otkriće je razbilo mit o zmajevima – ali je otkrilo zastrašujuće morsko čudovište.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


