b1Vitamin B1, foto: Allexxandar / imageBROKER / Profimedia

Gotovo sedam decenija nakon što je prvi put izneta, hipoteza o ključnom mehanizmu delovanja vitamina B1 konačno je dobila naučnu potvrdu – i to na iznenađujući način.

Još 1958. godine, hemičar sa Univerziteta Kolumbija Ronald Breslou (Ronald Breslow) predložio je da vitamin B1, poznat i kao tiamin, učestvuje u važnim metaboličkim procesima u telu tako što formira posebnu molekulsku strukturu poznatu kao karben.

Problem je bio u tome što su karbeni izuzetno nestabilni i brzo se raspadaju u vodi, što ih čini gotovo nemogućim za postojanje u ljudskom telu, koje je većinom sastavljeno od vode. Zbog toga je Breslouova teorija dugo smatrana gotovo nemogućom, piše Science Alert.

Međutim, tim istraživača sa Univerziteta Kalifornije u Riversajdu (UC Riverside) uspeo je da u laboratoriji stabilizuje karben u vodi – i to čak na šest meseci.

„Ovo je prvi put da je neko uspeo da posmatra stabilan karben u vodi“, rekao je hemičar Vinsent Lavalo (Vincent Lavallo) sa UC Riverside. „Ljudi su mislili da je ova ideja suluda. Ali ispostavilo se da je Breslou bio u pravu.“

Ključ otkrića leži u specijalnoj „zaštitnoj opni“ koju su naučnici sintetisali kako bi okružili karben i sačuvali ga od razlaganja. Uz dodatne hemijske izmene, karben je ostao stabilan u vodenom okruženju, čime je dokazano da takve strukture zaista mogu postojati u biološkim uslovima.

Ovo otkriće ne samo da potvrđuje mehanizam delovanja vitamina B1, već otvara i nove mogućnosti za industrijsku primenu. Stabilizacija karbena u vodi mogla bi omogućiti da voda zameni opasne i toksične rastvarače u hemijskim reakcijama, što bi bio veliki korak ka zelenijoj hemiji, posebno u proizvodnji lekova i goriva.

„Voda je idealno rastvarač – dostupna, netoksična i ekološki prihvatljiva“, istakao je hemičar Varun Raviprolu sa Univerziteta Kalifornije u Los Anđelesu (UCLA). „Ako uspemo da pokrenemo snažne katalizatore u vodi, to je veliki pomak za održivu hemiju.“

Ironično, istraživači nisu ni krenuli da potvrde Breslouovu teoriju – zapravo su proučavali opštu hemiju reaktivnih molekula, a na ovu potvrdu su naišli usput. Ipak, to je još jedan dokaz da nauka često napreduje zahvaljujući strpljivom radu i slučajnim otkrićima.

„Pre samo trideset godina, ljudi su mislili da ovakvi molekuli ne mogu ni da se stvore. Danas ih možemo čuvati u bočici s vodom“, rekao je Lavalo. „Ono što je Breslou rekao pre svih tih godina – bio je u pravu.“

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari