Foto. Shutterstock/KieferPixZdravlje srca je u mlađim godinama često u drugom planu, ali posle 60. godine postaje jedan od najvažnijih zdravstvenih prioriteta. Sa starenjem raste rizik od kardiovaskularnih oboljenja, uključujući srčani i moždani udar, koji i dalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti kod osoba starijih od 60 godina.
Iako se srčani problemi često smatraju neizbežnim delom starenja, brojne studije pokazuju da životne navike mogu imati veliki uticaj na zdravlje srca – čak i kasnije u životu. Kako starite, krvni sudovi gube elastičnost, a srčani mišić postepeno postaje manje efikasan, što otežava pumpanje krvi.
Ali biološka starost, koja odražava stvarno stanje organizma i ćelija, ne mora nužno odgovarati hronološkoj starosti. Zato lekari upozoravaju na uobičajenu naviku koja može ubrzati starenje srca čak i više od pušenja, piše Parade.
Navika koja ubrzava starenje srca
Dok većina ljudi navodi redovno vežbanje, uravnoteženu ishranu i izbegavanje pušenja kao ključne navike za zdravlje srca, jedna od najvažnijih se često zanemaruje – kvalitetan i dovoljan san. Lekari ističu da hronični nedostatak sna može prerano oštetiti srce.
Dr Beverli DŽ. Fang, psihijatar i specijalista za medicinu spavanja, upozorava da je dugotrajno uskraćivanje sna povezano sa povećanim rizikom od visokog krvnog pritiska, prenosi Index.hr.
„Rizik se takođe povećava kada ljudi redovno spavaju manje od pet sati noću. Neke studije pokazuju da je ova veza posebno izražena kod žena“, objašnjava ona.
Prema njenim rečima, nedostatak sna remeti sisteme koji regulišu krvni pritisak. „Kada ne spavamo dovoljno, aktivira se simpatički nervni sistem, što ubrzava rad srca i podiže krvni pritisak“, kaže dr Fang. Pored toga, povećava se nivo hormona stresa kortizola, što vremenom dodatno opterećuje kardiovaskularni sistem.
Šta se dešava sa krvnim sudovima
Dr Džek Volfson, kardiolog i osnivač kompanije Natural Heart Doctor, dodaje da nedostatak sna negativno utiče na funkciju endotela – tankog sloja ćelija koji oblaže unutrašnjost krvnih sudova.
„Krvni sudovi tada gube sposobnost da proizvode azot-oksid, supstancu koja im pomaže da se opuste. Kao rezultat toga, postaju čvršći i manje fleksibilni“, objašnjava on. „Dugoročno gledano, loš kvalitet i nedovoljna količina sna značajno povećavaju rizik od srčanog udara, moždanog udara i srčane insuficijencije.“
Oba lekara ističu da hronični nedostatak sna podstiče upalne procese u telu. Dr Volfson upozorava da čak i kratkotrajno uskraćivanje sna može oštetiti krvne sudove, ubrzati stvaranje plaka u arterijama i povećati njihovu krutost.
„Pored toga, postojeće naslage u krvnim sudovima postaju nestabilnije, što povećava rizik od njihovog pucanja – što je najčešći okidač srčanog udara“, kaže on. Nedostatak sna takođe pogoršava insulinsku rezistenciju, dodatno povećavajući kardiovaskularni rizik.
Dr Fang dodaje da nedostatak sna remeti cirkadijalni ritam, unutrašnji biološki sat tela, što dovodi do nepravilnih obrazaca krvnog pritiska i metaboličkih poremećaja.
Zbog svega ovoga, dr Volfson veruje da hronični nedostatak sna može dovesti do bržeg starenja srca nego pušenje.
„Pušenje je snažan kardiovaskularni toksin, ali hronični nedostatak sna istovremeno oštećuje više sistema u telu“, zaključuje on. „Loš san podstiče stalnu aktivaciju stresa, hroničnu upalu, hormonski disbalans, metaboličke poremećaje i ubrzano biološko starenje – sve odjednom.“
Kako nedostatak sna utiče na telesnu težinu
Nedostatak sna dodatno oštećuje srce povećavajući rizik od gojaznosti, koja je sama po sebi snažan faktor rizika za kardiovaskularne bolesti. Lekari objašnjavaju da nedostatak sna remeti ravnotežu hormona koji regulišu apetit – nivoi grelina, hormona gladi, se povećavaju, dok leptin, hormon sitosti, opadaju.
Dr Fang ističe da nedostatak sna takođe utiče na sistem nagrađivanja u mozgu, što povećava želju za visokokaloričnom i nezdravom hranom. „Takođe je povezano sa smanjenom osetljivošću na insulin i poremećenom regulacijom šećera u krvi, što povećava rizik od razvoja dijabetesa“, kaže on.
Dr Volfson dodaje da hronični umor smanjuje motivaciju za vežbanje i fizičku aktivnost, što dodatno doprinosi povećanju telesne težine.
S obzirom na sve navedeno, redovan, kvalitetan san je ključan za zdravlje srca. Dr Volfson preporučuje odlazak u krevet nakon zalaska sunca i buđenje sa izlaskom sunca kako bi se podržao vaš prirodni cirkadijalni ritam. Takođe savetuje izbegavanje ekrana pre spavanja i redovno izlaganje dnevnoj svetlosti tokom dana.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


