Novo otkriće menja naše shvatanje o Pompeji nakon erupcije Vezuva 1Pompeja i Vezuv, foto: Edwin Remsberg / VWPics / Profimedia

Erupcija vulkana Vezuv koja je 79. godine uništila Pompeju poznata je iz školskih časova istorije – ali nova studija otkriva kako su preživeli građani ponovo dolazili u grad prekriven pepelom vekovima kasnije.

Nedavno istraživanje, objavljeno u E-Journal of the Excavations of Pompei, donelo je nova otkrića kroz iskapanja u Insula Meridionalis, u južnom delu grada. Rezultati pokazuju da su se preživeli koji su se vraćali nakon što je Vezuv eruptirao, nastanjivali na gornjim spratovima zgrada.

Pre erupcije u Pompeji je živelo oko 20.000 ljudi, a arheolozi smatraju da su se oni koji su pobegli vraćali jer nisu mogli da sebi priušte da počnu iznova negde drugde. Takođe, tragali su za mestom za život ili su pretraživali ruševine u potrazi za vrednim predmetima.

Koliko se ljudi vratilo?

Tačan broj nije poznat, ali se zna da su se vraćali i živeli u ostacima Pompeje oko 400 godina, do otprilike 5. veka nove ere, prema podacima Pompeii Archaeological Park.

„Nakon 79. godine, Pompeja se ponovo pojavljuje ne kao grad, već kao nesigurna i siva aglomeracija – vrsta naselja ili favela među još uvek prepoznatljivim ruševinama stare Pompeje,“ izjavio je Gabriel Zuchtriegel, generalni direktor arheološkog parka u Pompeji i glavni autor studije.

Pre ovog otkrića postojale su ranije spekulacije o povratku preživelih, ali Zuchtriegel ističe da su dokazi često uništavani tokom prethodnih iskapanja, kada su arheolozi uklanjali slojeve zemlje u potrazi za artefaktima i ostacima.

„Slabi tragovi ponovnog naseljavanja bukvalno su uklonjeni i često očišćeni bez dokumentacije. Zahvaljujući novim iskopavanjima, slika je sada jasnija,“ dodaje Zuchtriegel.

Dokazi pokazuju da su se vraćali preživeli nastanjivali gornje spratove zgrada, jer su donji spratovi bili zatrpani pepelom. Ipak, ti delovi su i dalje bili pristupačni i korišćeni kao podrumski prostori sa pećima, rernama i mlinovima.

Kakvi su bili uslovi života?

Preživeli nisu imali drugo mesto za život i često su tražili vredne predmete u pepelu, što je činio život u Pompeji haotičnim i gotovo anarhičnim.

Sveukupno, arheološka istraživanja od 1748. godine otkrila su oko dve trećine antičkog grada, dok stručnjaci pokušavaju da bolje razumeju šta se događalo nakon erupcije.

Poznato je da je Pompeja napuštena u 5. veku, a smatra se da je nova erupcija vulkana 472. godine uzrokovala konačno napuštanje grada. Ipak, potrebna su dodatna istraživanja kako bi stručnjaci potvrdili ovu teoriju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari