Grickalice, foto: Tom Schneider / imageBROKER / ProfimediaGrickalice često imaju lošu reputaciju.
Većina stručnjaka za ishranu kaže da zdrava užina tokom dana može pomoći zdravlju, a grickalice nisu zdrava užina.
“Problem je u tome što većina grickalica koje se danas prodaju nisu prava hrana,” objašnjava dr Džek Volfson , DO, FACC, kardiolog.
“Prave se u fabrikama, pune su prerađenih ulja, rafinisanog skroba i hemijskih aroma, i gotovo da ne pružaju stvarnu ishranu.”
On upozorava da konstantno konzumiranje ovakve hrane može promeniti metabolizam, povećati upale, izazvati oscilacije šećera u krvi i opteretiti arterije.
Vaša čula ukusa možda žele ovu hranu, ali vaše srce ne, piše Parade.
“Srce treba minerale, antioksidante, zdrave masti i stalan izvor energije da bi funkcionisalo dobro. Ne može napredovati na praznim kalorijama,” kaže dr Volfson.
“Kada neko pređe sa prerađenih grickalica na pravu, celovitu hranu, srce često brzo reaguje. Svest je prvi korak ka toj promeni.”
Užina koju kardiolog savetuje da izbegavate
“Čips obično sadrži upravo one sastojke koji štete srcu,” objašnjava dr Volfson.
Ako želite drugo mišljenje (što je potpuno u redu!), istražili smo i to:
“Pomfrit od krompira je posebno štetan zbog većeg sadržaja masti i akrilamida u poređenju sa kukuruznim čipsom, iako su svi čipsovi ultra-prerađena hrana koja povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i treba ih jesti umereno,” kaže dr Kolambus Batist (Columbus Batiste), MD, kardiolog u Kaiser Permanente, Riversajd, Kalifornija.
Akrilamid je jedinjenje koje nastaje prilikom kuvanja na visokim temperaturama i povezano je sa bolestima srca u brojnim studijama.
Zašto čips šteti srcu
Kardiolozi kažu da čips sadrži velike količine masti i natrijuma i da je prerađena hrana. Ništa od toga ne koristi srcu. Evo zašto stalno uživanje u čipsu negativno utiče na zdravlje srca:
Čips sadrži nezdrave masti
“Čips šteti srcu prvenstveno zbog visokog sadržaja zasićenih masti, koje povećavaju LDL holesterol,” kaže dr Batist.
Američka udruženja za srce preporučuju da unos zasićenih masti bude ispod 6% dnevnih kalorija. U ishrani od 2.000 kalorija dnevno, to je oko 13 grama ili manje. Pakovanje Lajs (Lays) čipsa ima 1,5 grama zasićenih masti – 11% dnevnog unosa, i 10 grama ukupnih masti. Tokom dana to se sabira.
Dr Volfson ističe i da je ulje u čipsu glavni problem:
“Većina čipsa se prži u industrijskim biljnim uljima poput kanola, kukuruznog, sojinog, suncokretovog ili ulja od žafranike. Ta ulja se obrađuju na visokim temperaturama i pritiscima, a zatim dodatno zagrevaju pri prženju. Do trenutka kada čips stigne do vas, ulja često sadrže oksidovane masti koje iritiraju krvne sudove.”
Ova iritacija može izazvati upalu i stvoriti osnov za nakupljanje naslaga u arterijama.
Čips sadrži rafinisani skrob
Osobe sa bolestima srca imaju veći rizik za dijabetes tipa 2 i obrnuto. Čips ne pomaže u prevenciji zbog rafinisanog skroba:
“Bilo da je čips od krompira, kukuruza ili žitarica, skrob se vrlo brzo pretvara u šećer,” upozorava dr Volfson. “Ovaj nagli skok šećera i insulina podstiče skladištenje masti, posebno u predelu stomaka. Takođe povećava trigliceride, a povišeni trigliceridi su jasan znak da je neko na putu ka problemima sa srcem.”
Čips ima puno soli (i drugih dodataka)
“Kombinacija rafinisanog skroba i oštećenih ulja dodatno pogoršava krvni pritisak i zadržavanje vode, u poređenju sa prirodnom soli u pravoj hrani,” dodaje dr Volfson.
Preporučena dnevna doza natrijuma je do 2.300 mg, idealno 1.500 mg. Čips može imati oko 140 mg natrijuma po porciji (7% dnevnog unosa). Ako se jede više od jedne porcije, to se brzo sabira.
Pečeni čips je zdraviji?
Delimično, ali ne mnogo. “Pečeni čips je marginalno zdraviji od prženog, sa manje masti, akrilamida i kalorija,” kaže dr Batist. “Ipak, i dalje ima loš nutritivni profil – bogat rafinisanim ugljenim hidratima i natrijumom, bez vlakana, vitamina i zaštitnih nutrijenata.”
Druge vrste čipsa:
Krompir čips: jedna porcija (oko 15 čipsa) ima 150 kalorija i 10 g masti iz biljnih ulja. Malo vlakana i proteina, brzo se vari.
Aromatizovani tortilja čips: često sadrži MSG, šećer, veštačke boje i dodatna ulja. Prahovi za ukus podstiču prejedanje.
Kettle čips: iako piše “prirodno”, prži se duže i sadrži više ulja. Problem je ukupna količina oksidovanih masti i rafinisanog skroba.
Mogu li ikada jesti čips?
“Ne kažem da nikada ne treba jesti čips,” kaže dr Volfson. “Ljudi vole hrskave, slane grickalice. Preporuka je da se jedu jednom nedeljno ili ređe. Ako neko ima visok pritisak, povišene trigliceride, insulinsku rezistenciju, gojaznost ili srčanu bolest, treba ih jesti još ređe.”
Dr Batist savetuje da se pridržavate veličine porcije (oko 15 čipsa). Pečeni ili od celih žitarica je malo manje štetan. U kombinaciji sa povrćem ili proteinima, užina postaje zdravija i zadovoljava želju za hrskavošću.
Zdravije alternative čipsu:
Sveže povrće sa dipom od maslinovog ulja ili tahinija (celer, šargarepa, krastavac, karfiol)
Pečeni klinovi organskog slatkog krompira u kokosovom ili maslinovom ulju
Šaka sirovih oraha (orasi, bademi, pekan)
“Ove alternative pružaju zdrave masti, antioksidante i minerale, zadovoljavaju želju za hrskavošću i čuvaju srce,” zaključuje dr Volfson.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


