Foto: Shutterstock/Liudmyla ChuhunovaPerece su jedan od najstarijih pekarskiih proizvoda koji vole sve generacije i za koji se vezuju brojne legende. A da li su perece deo srpskog srednjevekovnog nasleđa, te zašto se mese za Svetog Savu otkriva istoričarka umetnosti Tamara Ognjević.
„Naime, u srednjem veku su perece najtešnje povezane s hrišćanskom simbolikom – od ruku sklopljenih u molitvi do tri prazna polja koje formira testo oblikovano u labav čvor, a koje predstavljaju Sveto trojstvo.
Samo ime na nemačkom, „pretzl“, izvedeno je iz latinskog „bracellus“, za narukvicu, ili „bracchiola“, za male ruke, ručice. Ova vrsta peciva dominira nemačkom pekarskom tradicijom, a prema predanju, Srbi u Banatu usvojili su je kad su se na to područje, kojim je sve do 1944. dominiralo nemačko stanovništvo, doselili nakon pada srpske srednjovekovne države. Predanje kaže da im je bilo zabranjeno da javno slave krsnu slavu, pa su posredovanjem pereca, koje su navodno odmenile slavski kolač, iako o tom procesu nema nikakvih sačuvanih istorijskih dokaza, našli način da tu tradiciju sačuvaju, objašnjava istoričarka.
Čini se, ipak, mnogo verovatnijim da im se dopala praksa nemačkog stanovništva da perecama daruju najmlađe za Uskrs, pa su je „pozajmili“ i povezali sa sopstvenim verovanjima i običajima. Dodatno je zanimljivo da se sa ovim običajem darivanja dece perecama za Svetog Savu, 27. januara, najčešće srećemo u tradiciji banatskih Srba, dok je u Bačkoj i Sremu gotovo nema, baš kao što je nema ni u drugim delovima Srbije, s ove strane Save i Dunava.
Kada se ima u vidu da upravo Srbi tokom ustanka protiv Turaka u Banatu u 16. veku na svojim zastavama nose lik Svetog Save, te da su u znak odmazde upravo zbog ove bune spaljene svetiteljeve mošti na beogradskom Vračaru, onda priča o Svetom Savi i perecama dobija još jednu zanimljivu dimenziju. Kako god, praksa je lepa, a živo dopunjavanje legendi o najslavnijem srpskom svetitelju samo pokazuje koliko je njegov duh prisutan u narodu iz kojeg je potekao”, navodi istoričarka umetnosti Tamara Ognjević.
U nastavku pogledajte jednostavan recept za ukusne i hrskave domaće perece, koji prenosimo sa sajta Miss7:
Slane perece
Sastojci:
Za testo:
- 1/2 šolje piva
- 1 kašika smeđeg šećera
- 1/2 šolja vode
- 1 kašika instant kvasca
- 4 kašike maslaca
- 4 šolje glatkog brašna
Za vodenu kupku:
- 3 šolje vode
- 60 g sode bikarbone
- aćeto balzamiko
Za posipanje:
- krupna so
Priprema:
- Sipajte pivo u šolju i ostavite na stranu. Pomešajte smeđi šećer i 1/2 šolje tople vode u posudi. Dodajte instant kvasac, promešajte i ostavite da se aktivira.
- Dodajte brašno u posudu miksera.
- Kada se kvasac aktivira dodajte 4 kašike otopljenog putera i pivo. Dobro promešajte. Ovu smesu dodajte u brašno, mešajte mikserom oko 8 minuta na maloj brzini, ili dok se testo lepo ne formira.
- Posudu i testo nauljite, pokrijte plastičnom folijom ili kuhinjskom krpom i ostavite da se testo diže 1-2 sata ili dok se ne udvostruči.
- Zamesite testo i podelite ga na 10 jednakih delova, svaki će imati 75-80 g. Pokrijte komade testa kuhinjskom krpom da se ne osuše. Jedan komad testa uvijte u rolat dužine 33-38 cm sa zadebljanjem u sredini. Oblikujte perece i stavite ih u zamrzivač na oko 15 minuta.
- Zagrejte rernu na 230 stepeni.
- Stavite vodu u lonac da provri, posolite. Uklonite sa vatre, pažljivo dodajte sodu bikarbonu, dobro promešajte. Izvadite perece iz zamrzivača. Uz pomoć 2 viljuške ili kuvara sa rupicama ubacite jednu perecu u vodu sa sodom bikarbonom. Neka svaki odstoji u vodenom kupatilu oko 15 sekundi. Prezle pažljivo izvadite iz vode i stavite ih na pleh obložen papirom za pečenje. Pospite perece krupnom solju.
- Pecite perece oko 10 minuta. Okrenite posudu nakon pola vremena pečenja.
- izvadite gotove perece iz rerne, ostavite da se malo ohlade i poslužite. Prijatno!
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


