Prava računica: Koliko kilometara godišnje morate preći da dizel automobil ima smisla

Ipak, na tržištu polovnih vozila dizel i dalje ima svoje prednosti, naročito za vozače koji prelaze velike kilometraže. Ključno pitanje je: kolika godišnja kilometraža je potrebna da dizel i dalje bude isplativiji od benzinca?

Stručnjaci holandskog Autoweeka izračunali su ovu tačku preokreta koristeći primer Volkswagena Polo iz 2020. godine.

Upoređeni su model 1.0 TSI benzinski motor sa 95 KS i 1.6 TDI dizel sa istom snagom, oba sa manuelnim menjačem – realna i česta konfiguracija na tržištu polovnih automobila.

Sa regulativne strane, situacija je jasnija nego pre nekoliko godina.

Dizel vozila proizvedena od 2015. zadovoljavaju Euro 6 normu, koja je i dalje važeća i omogućava im saobraćaj u većini evropskih gradova.

Računica je, međutim, precizna i hladna. Benzinski Polo 1.0 TSI prelazi u proseku 17,9 kilometara sa jednom litrom goriva, dok dizelski 1.6 TDI prelazi čak 27 kilometara. Ipak, dizel automobili imaju znatno veće troškove vlasništva, pre svega zbog većih registracija i drugih obaveza. U nizozemskom primeru, benzinac košta oko 114 evra po tromesečju, dok dizel iznosi čak 321 euro.

Kada se uračunaju i cene goriva i porezi, dolazi se do ključnog podatka: tek pri godišnjoj kilometraži od oko 22.600 kilometara ukupni troškovi dizela i benzinca su približno isti. Sve iznad te brojke ide u korist dizela, dok je ispod – jasna prednost benzinskog motora.

Drugim rečima, ukoliko vozite manje od 20.000 kilometara godišnje, dizel gubi smisao, bez obzira na nižu potrošnju.

Treba imati na umu i tržište polovnih vozila. Benzinaca ima na stotine, dok je dizelskih Pola iste starosti znatno manje. Većina dizela završila je u flotama i leasingu, dok privatni kupci u B-segmentu uglavnom biraju benzin ili hibrid. Ova neravnoteža dodatno podiže cene polovnih dizelaša.

Zaključak je jasan: dizel nije mrtav, ali nije univerzalno rešenje. Ima smisla za vozače sa velikim godišnjim kilometražama, koji voze pretežno van grada i planiraju dugoročno zadržavanje vozila.

Za sve ostale, naročito urbane vozače koji prelaze manje od 20.000 kilometara godišnje, savremeni benzinski motor ili blagi hibrid praktičniji su i jeftiniji izbor.