Proširene vene donjih ekstremiteta (nogu) jesu bolest površnog venskog sistema. Postoje dve teorije o uzroku nastanka proširenih vena: slabost zalistaka površinskih vena koje uzrokuju vraćanje, nagomilavanje krvi i povećanje pritiska u donjim ekstremitetima, a druga je slabost venskih zidova. Najčešći uzroci nastanka, osim genetske predispozicije, jesu: povećana telesna masa, poslovi u kojima se dugo stoji, a malo kreće, trudnoća, uzimanje oralne kontracepcije itd. Do oboljenja vena mogu dovesti i različite bolesti srca, pluća, bolesti jetre i tumori.
Bolest se dodatno pogoršava kod izlaganja toploti, naročito za vreme leta ili prilikom boravka u termalnim vodama, saunama i slično. Karakteristični simptomi bolesti pored estetskih problema su: osećaj težine u nogama, nelagodnost, svrab, bol, noćni grčevi, otok na kraju dana ili posle dužeg stajanja koji nestaje tokom noći ili podizanjem ekstremiteta. Proširene vene se prvo vide kao sitne, paučinaste vene do milimetar širine, zatim se šire i postaju vrećaste, izvijugane, praćene otokom noge, posebno u predelu skočnog zgloba.
U ovim kasnijim stadijumima bolesti obično se javljaju upale (tromboflebitisi), odnosno začepljenje površinske vene praćeno zapaljenjem – crvenilo, bol, otvrdnuće. Dolazi i do promena okolne kože: pigmentacija, ekcem, zatamnjenje kože, rane koje sporo zarastaju ili ne zarastaju. Najteža komplikacija je tromboza dubokih vena nogu koja može nastati kao posledica nelečenih površinskih proširenih vena i dovesti do opasnih, tromboembolijskih komplikacija. Ukoliko osoba ima neke od navedenih tegoba, potrebno je, pre svega, uraditi color Doppler vena nogu, da bi se upotrebom ove ultrazvučne metode ustanovilo koje su tačno vene oštećene. Na osnovu nalaza color Dopplera i mišljenja lekara određuje se koja je vrsta lečenja potrebna. Tok venske bolesti nogu može se ublažiti i usporiti merama prevencije. Do smanjenja tegoba dovešće nošenje elastičnih čarapa, a za ublažavanje tegoba mogu se koristiti i različiti farmakološki preparati koji smanjuju zapaljensku reakciju (tablete, kreme ili masti). Od pomoći mogu biti i promena životnih navika, odnosno uvođenje fizičke aktivnosti – hodanje, vožnja biciklom, plivanje kao i izbegavanje pušenja i konzumiranja alkohola. Pored ovih konzervativnih metoda, primenjuje se i sklerozacija vena, odnosno ubrizgavanje sklerozantnog sredstava u prethodno ispražnjen krvni sud, što dovodi do njegovog zatvaranja. Operativno lečenje, odnosno trajno uklanjanje proširenih površinskih vena sprovodi se kod bolesnika kod kojih preventivne mere, upotreba medikamenata, sklerozantne i druge terapije ne dovode do poboljšanja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


