Zbog sve većeg broja prevoznih sredstava koja učestvuju u svakodnevnom saobraćaju, vazduh u gradskoj sredini postaje sve zagađeniji. Hronična izloženost udisanju zagađenog vazduha predstavlja veliki i značajan uzrok za nastanak kardiovaskularnih oboljenja i smrtnost zbog tih oboljenja širom sveta. Naučna istraživanja ukazuju da je prevencija u ovoj oblasti neophodna i hitna.

Novija istraživanja, objavljena 2001. i 2004. godine, ukazuju da je izloženost udisanju vazduha zagađenog gasovima nastalim u saobraćaju povezana sa pojavom akutnog infarkta miokarda (akutnog srčanog udara). Rezultati tih istraživanja govore da je zagađen vazduh bio okidačza pokretanje patofiziološkog procesa koji je dovodio do infarkta miokarda.

Zagađen vazduh

Zagađen vazduh predstavlja mešavinu različitih gasova i čvrstih čestica. Ozbiljni kardiovaskularni poremećaji povezani su sa izlaganjem zagađenom vazduhu i udisanjem finih čvrstih čestica, koje su manje od 2,5 nm. Značajna komponenta u zagađenom vazduhu je vrlo mala čestica koja nastaje za vreme sagorevanja dizel goriva. Ove čestice se deponuju u plućima čoveka, u njihovim alveolama, ostaju na njihovoj površini. Mogu toksično da deluju na čovekov organizam. Mogu da pokreću patofiziološke procese koji dovode do oboljenja.

Patofiziološki mehanizam delovanja zagađenog vazduha na nastanak ozbiljnih kardiovaskularnih poremećaja još uvek ostaje nedovoljno jasan. Smatra se da zagađen vazduh deluje na poremećaj funkcije endotela (endotel je unutrašnji prekrivačzida arterija), da dovodi do smanjene cirkulacije u koronarnim arterijama koje ishranjuju srčani mišić, da dovodi do promene u funkciji autonomnog nervnog sistema, da dovodi do sistemske inflamacije, da dovodi do poremećaja u koagulaciji.

Stvaranje tromba

U procesu ateroskleroze, stvaranje ugruška (tromba) dovodi do poremećaja cirkulacije u srčanim – koronarnim arterijama. Prekida se cirkulacija u arteriji u kojoj je nastao ugrušak. Nastaje akutni koronarni sindrom koji se manifestuje stvaranjem nestabilne angine pektoris ili nastankom akutnog infarkta miokarda.

Za vreme vožnje motornih vozila koja koriste dizel goriva, stvaraju se štetne čestice u izduvnim gasovima. One udisanjem dolaze do disajnih puteva čoveka i u njima se zadržavaju. Sa tih mesta uzrokuju aktiviranje trombocita i povećavaju sklonost prema formiranju ugruška – tromba u arterijama ili venama. Najverovatnije, kratkotrajno izlaganje udisanju čestica koje nastaju sagorevanjem izduvnih dizel gasova u toku saobraćaja, postaje okidačza nastanak infarkta miokarda preko povećane sklonosti za stvaranje tromba na mestu većpostojećih aterosklerotičnih pločica u srčanim arterijama.

Akutna pogoršanja

Polazeći od hipoteze da udisanje dizel gasova povećava aktivnost trombocita i stvaranje tromba, dr A. J. Lucking iz Edinburga (Velika Britanija ) i saradnici iz Švedske, Holandije i SAD, sporoveli su istraživanje o uticaju udisanja dizel gasova na aktivnost krvnih pločica (trombocita) i stvaranje ugruška (tromba) kod zdravih muškaraca. Svoje istraživanje su objavili krajem 2008. godine.

Dobrovoljci su u specijalnim komorama bili izloženi ili udisanju razređenih dizel gasova (350 ng/m3) ili filtriranom vazduhu. Dizel gasove su proizvodile mašine, a temperatura u komori se kretala oko 22 stepena Celzijusa dok je vlažnost vazduha bila 50 odsto. Dobrovoljci su za vreme ispitivanja obavljali umereni fizičku aktivnost. Analizirani su aktivnost trombocita, funkcija koagulacije, funkcija stvaranja tromba, ukupan broj leukocita kao i leukocitarna formula, C-reaktivni protein, drugi markeri inflamacije, sve prema utvrđenim pravilima i postupcima u laboratorijskom radu. Ovi faktori su mereni i analizirani posle dva sata i posle šest sati u odnosu na izloženost udisanju gasova.

U poređenju sa udisanjem filtriranog vazduha, udisanje dizel gasova je dovelo do povećane sklonosti prema stvaranju ugruška – tromba. Povećana aktivnost trombocita je uočena i posle dva sata i posle šest sati u odnosu na izlaganje udisanju dizel gasova, štp nije bilo pri udisanju čistog – filtriranog vazduha. Udisanje dizel gasova je povećalo i aktivnost i slepljivanje tromocita i leukocita (belih krvnih zrnaca).

Zaključak

Ovo je prvo istraživanje koje pokazuje da udisanje dizel gasova, koji su često prisutni u gradskoj sredini, dovodi do povećane aktivnosti trombocita i povećane sklonosti prema stvaranju tromba kod muškaraca. Dobijeni podaci takođe potvrđuju moguću povezanost između izlaganja udisanju zagađenog vazduha česticama nastalim od sagorevnja dizel goriva sa nastankom kardiovaskularnih pogoršanja uključujući tu i nastanak akutnog infarkta miokarda.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari