Srčana slabost (insuficijencija), nije više samo problem ljudi starijeg životnog doba, upozoravaju stručnjaci, a to oboljenje sve češće pogađa mlađe osobe. Povodom Evropskog dana borbe protiv srčane slabosti, 7. maja, koji je obeležen u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu, kardiolozi su upozorili da su srčane bolesti danas najčešći uzrok obolevanja i smrtnosti ljudi.
Procenjuje se da u Evropi čak petnaest miliona ljudi ima srčanu insuficijenciju, a svake godine se otkrije još 3,6 miliona novoobolelih, ali da gotovo toliko pacijenata nije toga svesno jer nema simptoma – ukazao je prof. dr Petar Seferović iz Instituta za kardiovaskularne bolesti Kliničkog centra Srbije na svečanoj akademiji „Srčana slabost je pobediva“ održanoj u Centru Sava.
Seferović, koji je i član Borda Evropske asocijacije za srčanu insuficijenciju, ističe da je srčana slabost, zbog masovnosti i visoke smrtnosti, jedan od najvećih problema savremene civilizacije.
Bolest u velikoj meri onesposobljava pacijente, a od trenutka kada obole polovina umire za četiri godine, dok u prvoj godini umire, ili se ponovo vraća u bolnicu radi lečenja najtežih stadijuma, čak 40 odsto bolesnika.
Srčana slabost može nastati usled prethodnog infarkta miokarda, bolesti srčanog mišića ili srčanih zalistaka, kao i povišenog krvnog pritiska, a najčešći simptomi su brzo zamaranje, kašalj, otežano disanje, naglo dobijanje na težini, ali i oticanje nogu, naročito oko članaka. Malaksalost potiče od nedostatka kiseonika, što dovodi do zamaranja mišića. Ukoliko je protok krvi kroz mozak umanjen ili je arterijski pritisak nizak, može da se javi i vrtoglavica.
Redovnim i pravovremenim kardiološkim pregledima, mogu se obezbediti efikasni tretmani kojima je moguće ublažiti simptome srčane slabosti, ali je isto tako važno steći zdrave životne navike radi prevencije ove bolesti.
Prevencija je ključna. Menjanjem navika na koje pacijenti mogu sami da utiču poput načina ishrane, naročito unosa vode, soli i masne, jake hrane utičemo na faktore rizika.
Srčana slabost zahteva dugotrajno lečenje, ali promena životnih navika je – imperativ. Redovnim i pravovremenim kardiološkim pregledima, mogu se obezbediti efikasni tretmani kojima je moguće ublažiti simptome srčane slabosti, ali je isto tako važno steći zdrave životne navike radi prevencije ove bolesti.
Najpre, treba smanjiti unos soli, masnoća i alkohola, a jesti češće i manje obroke. Telesnu težinu takođe treba regulisati ukoliko osoba ima višak kilograma. Ali, ako slučajno dođe do mršavljenja bez dijete, pacijent obavezno treba da se javi lekaru, jer spontani gubitak telesne težine može da znači da se radi o teškoj srčanoj slabosti koja topi mišićnu masu.
Srbija će 2012. godine biti domaćin Evropskog kongresa za srčanu slabost koji će okupiti 5.000 najuglednijih kardiologa iz celog sveta.
Mesec kardiozdravlja
Institut za kardiovaskularne bolesti Vojvodine u Sremskoj Kamenici (IKVB Vojvodine), u mesecu maju, koji je simbolično nazvan Mesec kardiozdravlja, organizovaće edukativne seminare i započeti više projekata u saradnji sa drugim zdravstvenim i gradskim ustanovama u Novom Sadu i Vojvodini, u cilju prevencije kardiovaskularnih bolesti.
Važno je prepoznati bolest
Važno je na vreme otkriti simptome srčane slabosti i prepoznati bolest kako bi se pravovremeno reagovalo. To je često i smrtonosno oboljenje, tako da je najvažnije njeno rano prepoznavanje i lečenje. Bolest treba razumeti i prihvatiti, a uz pridržavanje propisane terapije, bolesnik može da živi dugo, dobro i kvalitetno – ističe prof. dr Nada Čemerlić Ađić, direktorka IKVB Vojvodine. U Institutu za KVB Vojvodine otvorena je telefonska linija putem koje će eminentni kardiolozi zainteresovane građane informisati o prirodi, nastanku i lečenju kardioloških bolesti, uzrocima srčanih slabosti, načinima na koje one mogu da se spreče, kao i o koracima koje je neophodno preduzeti ukoliko se bolest pojavi. Od 7. do 15. maja na Institutu se, isto kao i u 20 drugih zemalja Evrope, organizuju edukativna predavanja, emituju spotovi i džinglovi, vode razgovori sa bolesnicima kako bi se skrenula pažnja na ozbiljnost ove bolesti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


