Pariski salon knjige, okončan prošle nedelje pod sloganom „Susret sveta“, ugostio je 60 francuskih pisaca, među kojima Žan d’Ormeson, Filip Soler, Pjer Mišon… te Enkija Bilala, poznatog autora stripova, rođenog Beograđanina, koji se sa deset godina obreo u Francuskoj. Pored francuskih pozvano je i trideset stranih kniževnika: Umberto Eko iz Italije, Pol Oster (SAD), Piter Džems (Britanija), Bernardo Karvalho (Brazil), Jasmina Kadra (Alžir)…


Jedna od dve teme, koje su privukle najveću pažnju organizatora, medija, a i publike, svakako je elektronska knjiga. Subota je bila posvećena e-knjizi. Prema ispitivanjima javnog mnjenja neposredno pre Salona, čak 77 odsto francuskih čitalaca se i dalje opredeljuje za štampanu papirnu knjigu, a 11 ih čita na računaru, sedam na upravo

komercijalizovanoj e-knjizi, a dva odsto sluša CD literaturu koju čitaju glumci (uglavnom poeziju). I biblioteke slede e-knjigu, tako je Lionska biblioteka numerizovala već pola miliona naslova koje čuva u svom fondu. Zaključak javne debate je da „štampana knjiga nije mrtva već da ima pred sobom budućnost“, iako ispitivanja ukazuju da će se broj čitalaca na elektronskim medijama značajno povećavati, dok će se broj onih koji se opredeljuju za štampanu knjigu unekoliko smanjivati. Jedan od francuskih književnika, takođe zvanično pozvan na Salon, Žan-Klod Karier, iako priznaje da ne može da čita više od pet stranica na elektronskom mediju, ukazuje na prednosti elektronike za istraživanja i dokumentaciju. Vencan Delekroa, jedan od mlađih pisaca i filozofa, izjavljuje da neće nikad moći da čita roman ili esej na malom ekranu… „Osećam potrebu da osetim papir“. Direktorka izdavačke kuće JC Lates Izabela Lafon kaže da oni, u većini slučajeva, zahtevaju dostavu rukopisa u štampanoj – papirnoj formi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari