Da zavisnost od računara i interneta nije samo problem „trulog zapada“, Beograđani su osetili kada je u njihovom komšiluku otvoreno prvo savetovalište ove specijalizacije. Stručnjaci kažu da do zavisnosti dolazi ako se svakodnevno provodi više od četiri sata slobodnog vremena uz računar. Osim ovoga, tu je i česta pojava zamene realnog sveta, kompjuterskim. Tada sajber-život nije uključen u stvarni život, a viđanje sa prijateljima se zamenjuje komunikacijom putem računara.


Ispostavilo se da najveće probleme, i to najčešće kod adolescenata, stvara potreba za neprekidnim prisustvom na internetu. To je najčešće izraženo kroz tzv. „Fejsbuk zavisnost“ i problem sa onlajn igrama. Zahtev igrača onlajn igara za „još samo jedan minut“ za kompjuterom, doktori porede sa alkoholičarem koji ostavlja piće čim popije još jednu čašicu. Zavisnici takođe ne mogu da prestanu sa igrom na određeno vreme, jer ta pauza kod njih izaziva nemir. Pored toga iskrivljena slika stvarnosti predočava im da kada nisu „povezani“, propuštaju nešto izuzetno važno, gube vreme u realnosti i srozavaju virtuelni autoritet. Poštovanje i položaj u „društvu“ koje je paralelno sa realnim, fanatični igrač stiče kroz ubrzano „levelovanje“, stalno prisustvo na mestu događaja, internet komunikativnost i „druženje“. Naime, mnogi od njih postaju veliki prijatelji preko raznih četova, sklapaju udruženja u igricama, pomažu jedni drugima, a da se pri tom nikada nisi ni upoznali. Sva ta „prijateljska“ komunikacija svodi se na termine: „Pa dobro Mandafikse gde si ti sinoć na Vorkraftu? Nikada nisi tu kada je našoj grupi potrebno. Sinoć je Bob Rok napao Leptiricu i „razlevelovao“ je pet nivoa. S toga te ja kao vođa grupe izbacujem iz našeg udruženja…“

Igrica poput čuvenog Vorkrafta dovedena je do savršenstva, na svaka dva meseca izlaz joj dopuna, tako da osnovna verzija nema kraja. Prave se likovi na koje ljudi mogu da projektuju svoje osobine i to najčešće suprotne od onih u realnom životu. Najdrastičniji primer zavisnosti od ove igrice je slučaj momka koji je hteo da izvrši samoubistvo skokom sa Brankovog mosta, jer su mu roditelji zabranili da je igra. Međutim, iako cela stvar biva pomalo i smešna, ispostavilo se da je realnost sasvim drugačija. Najčešći problemi koji se javljaju kod potencijalnih zavisnika ili već formiranih slučajeva su depresija, nesanica, teškoće pri koncentraciji i pamćenju, problemi sa vidom, kičmom, šakama, kao i prstima.

Ipak, najbrojniji zavisnici od interneta najviše koriste Fejsbuk. Terapija za lečenje zavisi od stepena ovisnosti, ali je uglavnom u pitanju klasična psihosocijalna metoda. Ona je specifična po tome što se, dok traje lečenje, zavisnicima dozvoljava pristup internetu, ali jedino ne mogu da koriste ono od čega se leče, a to je u ogromnom broju slučajeva Fejsbuk.

 

Oflajn kriziranje

Jedan od glavnih simptoma internet zavisnosti je takozvana, oflajn kriza. Ona podrazumeva velike količine vremena koje se troše na razne aktivnosti vezane za internet, bilo dok je korisnik povezan na mrežu ili ne (npr. odgovaranje na prispelu poštu ili replike na neku raspravu, svakodnevno posećivanje onlajn igara ili komunikacionih sajtova), bez obzira ima li to realne koristi ili ne. Kada je situacija drugačija, tj. kada je zavisnik oflajn, javlja se promena ponašanja, odsutnost i neizdrživa želja za logovanjem na internet.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari