Za veš beo kao sneg: Starinski trik naših baka koji danas ima više smisla nego ikad 1Veš, foto: Lee Hudson / Alamy / Profimedia

Nekada se živelo bez deterdženata, omekšivača, antibakterijskih gelova i tečnih sapuna. Nije bilo reklama, niti izbora između 18 vrsta praha – a veš je ipak bio čist.

Tajna belog veša je bila jednostavna: pepeo. Danas, kada mnogi žele da smanje upotrebu hemikalija, uštede novac i žive održivije, ovaj stari trik ponovo dobija zasluženo mesto u domaćinstvu.

Šta sve može da se pere pepelom i koliko je efikasno?

Možda vam zvuči kao „bapska priča“, ali pepeo – naročito onaj od tvrdog drveta – je prirodni izvor lužine (kalijum-karbonata), moćnog alkalnog jedinjenja koje razlaže masnoće i prljavštinu, baš kao što to rade sapuni i deterdženti.

1. Pranje veša
Najpoznatija upotreba pepela jeste upravo za pranje odeće. Naše bake su ga koristile svakodnevno, a današnji ekološki pokreti ga preporučuju kao potpuno prirodan, biorazgradiv i besplatan način da očistite svoj veš. Posebno dobro uklanja masnoće i fleke od znoja, pa je odličan za radnu i sportsku odeću.

2. Pranje ruku
U nedostatku sapuna, beli pepeo iz centra vatre može poslužiti kao blago abrazivno sredstvo za pranje ruku. Iako nije toliko efikasan kao sapun – naročito protiv virusa – ipak je bolji od same vode, jer pomaže u uklanjanju prljavštine i delimično neutralizuje bakterije zahvaljujući svojoj alkalnosti.

3. Čišćenje kuće
Pomešan sa malo vode, pepeo može da posluži i za ribanje sudova, čišćenje pločica, pa čak i poliranje srebra. Naravno, nije za sve površine i sve tkanine – svetla garderoba može posiveti, a nežne tkanine se mogu oštetiti.
Zašto se pepeo koristio i zašto mu se vraćamo danas

Korišćenje pepela za pranje nije samo nostalgično, već i logično:

Prirodan deterdžent: bez plastike, bez fosfata, bez alergena.

Besplatan: nastaje svakim loženjem vatre.

Lako dostupan: ako imate kamin, peć ili roštilj – imate i sredstvo za čišćenje.

Ekološki: ne zagađuje vodu i prirodu.

Naši preci su znali da pepeo + voda = lužina, koja se vekovima koristila i za pravljenje domaćeg sapuna. Danas, kada tražimo alternative hemikalijama, ovaj metod postaje aktuelan ne samo u seoskim domaćinstvima, već i u urbanim sredinama – među onima koji biraju da žive održivo.

Kako napraviti sredstvo za pranje veša od pepela (korak po korak)

Ne treba vam ništa osim pepela, malo vremena i dobre volje. Evo kako da napravite domaću lužinu za pranje veša, po receptu iz off-grid vodiča Permacrafters:
Potrebno:

Zaštitne rukavice

4 šolje prosejanog pepela od tvrdog drveta (hrast, kesten, voćke, bagrem)

9 šolja vode

Veća činija

Cediljka

Filter za čaj, kafu ili kesica za ceđenje biljaka

Plastična posuda sa poklopcem (ne staklena!)

Po želji: par kapi eteričnog ulja za miris

Frižider

Priprema:

Stavite rukavice da zaštitite kožu (lužina je jaka baza).

U velikoj posudi sakupite pepeo. VAŽNO: Uverite se da je pepeo potpuno hladan – može biti vreo i do 12 sati posle gašenja vatre.

Prosejte pepeo kroz cediljku dok ne dobijete 4 šolje finog pepela.

Sipajte 9 šolja vode i dobro promešajte.

Ostavite da stoji 24 sata, povremeno promešajte – lužina se “izvlači” iz pepela.

Procedite tečnost kroz filter u plastičnu posudu – dobićete blago sapunastu tečnost.

Obeležite posudu i stavite u frižider. Može da stoji nekoliko meseci.

Ostatak pepela kompostirajte – priroda će vam biti zahvalna, piše permacrafters.com.

Kako se koristi?

Jednostavno: koristite kao i tečni deterdžent. Sipajte 100–150 ml u pregradak za deterdžent, perite na 40–60 stepeni, bez dodatka omekšivača. Ako volite mirisno – dodajte par kapi eteričnog ulja lavande ili limuna.

Ako želite da smanjite upotrebu industrijskih proizvoda, uštedite novac i živite malo bliže prirodi – pranje pepelom je idealna praksa. Naše bake su to radile bez izbora, mi možemo iz uverenja. A veš? Biće čist, mek, mirisan – i bez ijedne kapi hemije.

Isprobajte. Košta nula dinara, a možda vam baš ova starinska rutina postane omiljeni deo moderne svakodnevice.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari