Da li je Muhameda Morsija, svrgnutog predsednika Egipta, stigla „Lazareva kletva“? Taman što je Egipat, prema rečima kosovskog ministra inostranih poslova Envera Hodžaja, priznao nezavisnost Kosova, 26. juna, nedelju dana kasnije vojska, pod vođstvom generala Abdel Fataha el Sisija, ga je svrgnula.

Naravno da je egipatsko priznanje Kosova, ukoliko je tačno – a zvanični Kairo zbog zauzetosti unutrašnjim problemima nije potvrdio Hodžajevu tvrdnju – bitno za Beograd i Prištinu, ali je u već dvogodišnjoj političkoj krizi u Egiptu potpuno nevažno. Kad i kako će se završiti drama koja potresa najmnogoljudniju arapsku zemlju, teško je predvideti, ali je lako zaključiti da dobro neće biti. Egipat još dugo neće biti politički i ekonomski stabilna zemlja, a slogan revolucije „Hleb, sloboda, socijalna pravda“ biće pusti san za većinu Egipćana.

A da li je u Kairu izvršen vojni udar? Ako se držimo klasične definicije da je to svako rušenje legalno izabrane vlasti koje izvode oružane snage, dileme nema. Morsi je legitimno izabran na predsedničkim izborima, a njegova Muslimanska braća osvojila su najviše glasova na parlamentarnim izborima. Ali, očigledno postoje „dobri“ i „loši“ vojni udari, te ni SAD ni EU nisu svrgavanje Morsija tako nazvale. Zapad se radije drži verzije sada zvaničnog Kaira. „Ne radi se o vojnom udaru, već o volji naroda“, objasnio je ministar spoljnih poslova Egipta Mohamed Kamel Amr. Na desetine hiljada Egipćana su, protestujući na Trgu Tahrir, pokazali da nisu zadovoljni jednogodišnjom vlašću Morsija, kog su optužili da postaje novi diktator i da nije rešio nijedan od nagomilanih socijalnih problema. Ali, šta ćemo sa takođe desetinama hiljada građana koji istovremeno protestuju tražeći povratak Morsija? I oni su valjda „volja naroda“?

Ova dešavanja dugoročno mogu ojačati ekstremne snage i oslabiti krhku egipatsku demokratiju. Sve zavisi od toga da li će prelazna vlast uspeti da približi polarizovano egipatsko društvo, za šta je neophodan dijalog i sa Muslimanskom braćom.

A Turisti iz Srbije trude se da skromno pomognu Egiptu – oko dve hiljade njih se trenutno odmara u Hurgadi i Šarm el Šeiku. Neki zato što nisu želeli da odustanu od odmora, drugi zato što turističke agencije nisu htele da im vrate uplaćen novac… Evo prilike da se Srbija pozabavi radom turističkih agencija. Po važećim propisima, ispada da agencije vraćaju uplaćen novac samo ako nesuđenog putnika strefi srčani udar, a zemlja u kojoj namerava da putuje doživi sudbinu Atlantide. I to istovremeno.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari