Doris Lesing Jedanaesta žena u istoriji dodeljivanja Nobelove nagrade za književnost, a prva britanska spisateljica kojoj će biti uručena ova najprestižnija književna nagrada u svetu Doris Lesing, priznanje je zaslužila kao „epičarka ženskog iskustva koja sa skepticizmom, žarom i vizijom podvrgava podeljenu civilizaciju pažljivom preispitivanju“, saopšteno je juče iz Švedske akademije.

Doris Lesing Jedanaesta žena u istoriji dodeljivanja Nobelove nagrade za književnost, a prva britanska spisateljica kojoj će biti uručena ova najprestižnija književna nagrada u svetu Doris Lesing, priznanje je zaslužila kao „epičarka ženskog iskustva koja sa skepticizmom, žarom i vizijom podvrgava podeljenu civilizaciju pažljivom preispitivanju“, saopšteno je juče iz Švedske akademije.
Inače, favoriti za nagradu koja laureatu donosi preko milion evra ove godine bili su, između ostalih, Filip Rot, Haruki Murakami, Amos Oz, te i redovni kandidat,

nevidljivi Tomas Pinčon. Ali, prema svemu sudeći, posle iskoraka u odveć hermetične ili politički angažovane vode, sa Elfride Jelinek (2004) ili Haroldom Pinterom (2005), savet Švedske akademije vratio se u provereni intelektualni ambijent. Njega naseljavaju uglavnom autori čiji strpljiv i plodan literarni rad može biti i društveno koristan, kroz promociju vrednosti savremene civilizacije. Prevedeno na jezik literature i savremene teorije, reč je o postkolonijalnom „žanru“, kako ga definišu subaltern teoretičari čiji junaci govore u ime Drugog, ućutkanog po rasnoj, rodnoj, seksualnoj, ili nekoj drugoj osnovi. Najređe ekonomskoj.
Doris Lesing rođena je 22. oktobra 1919. u Kermanšahu, prestonici istoimene persijske provincije, na zapadu današnjeg Irana. Dete viktorijanske porodice, koja je sreću tražila po zabačenim kolonijama, Lesingova odrasta u Zimbabveu. „Sterilan“ život britanskih kolonista, naspram muka porobljenih naroda, čest je motiv njenih romana. Inače autodidakt, budući da je formalno školovanje napustila s 15 godina, kao spisateljica debitovala je 1950. romanom „Trava peva“.
Ovdašnja publika poznaje je zahvaljujući zagrebačkim izdanjima dela „Ljeto prije sutona“, „Zlatna bilježnica“, „Kako sam preživjela“ i „I ponovno, ljubav“, dok je njen roman „Peto dete“ objavila zrenjaninska Agora 2005.
Dva braka Doris Lesing trajala su tek po nekoliko godina, a nosi prezime svog drugog supruga, ambasadora nekadašnje Istočne Nemačke u Ugandi. Odbila je dve kraljevske titule za društvene zasluge (1977. i 1993), ali prihvatila je titulu počasnog pratioca britanske krune (2000). Doris Lesing ujedno je i najstariji laureat Nobelove nagrade za književnost.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari