Više od 2.800 građana podržalo je inicijativu za ocenu ustavnosti Zakona o umanjenju neto prihoda lica u javnom sektoru, koji je Ustavnom sudu podnela grupa profesora Pravnog fakulteta u Beogradu. Među onima koji su podržali ovu inicijativu najviše je profesora univerziteta i lekara, a protiv uvođenja solidarnog poreza su i tužioci, sudije i zaposleni u institucijama kulture.

Na univerzitetima tvrde da se negativne posledice novoustanovljenog poreskog nameta već osećaju, pre svega kada je reč o učešću u projektima i izdavačkoj delatnosti koje se odvijaju preko visokoškolskih ustanova. Prorektor za finansije Univerziteta u Beogradu Miodrag Popović kaže za Danas da ima najava da pojedini profesori svoje knjige ubuduće neće izdavati preko fakulteta, kako bi izbegli oporezivanje autorskih honorara. Ni posle sastanka sa predstavnicima Ministarstva finansija nisu otklonjene brojne nedoumice, a to ministarstvo ostalo je pri stavu da su od solidarnog poreza izuzeti samo autorski honorari koje zaposleni na državnim univerzitetima dobijaju za učešće u međunarodnim projektima i kroz saradnju sa kompanijama u potpunom privatnom vlasništvu. Prorektor Popović dodaje da su jedino uspeli da objasne nadležnima loše posledice zabrane zapošljavanja u javnom sektoru.

– Obećali su da će voditi računa o specifičnosti univerziteta, jer bismo u suprotnom morali da stanemo sa radom – kaže Popović.

Podnosioci inicijative za ocenu ustavnosti Zakona o umanjenju neto prihoda lica u javnom sektoru upozoravaju da će novi poreski nameti imati pogubne posledice ne samo po funkcionisanje univerziteta već i instituta, sudova, tužilaštva, zdravstvenih i ustanova kulture.

– Ovaj zakon može da proizvede izuzetno štetne posledice po društvo u celini, zbog čega smatramo da je potrebno brzo reagovanje. Zato smo tražili da Ustavni sud donese privremenu meru obustave primene ovog zakona, pre nego što odluči da li je ustavan ili ne. Nezahvalno je predviđati u kom roku bi Ustavni sud mogao da reaguje, jer koliko god bio sud, on je i jedan od činilaca u političkom životu, što znači da političke činjenice i okolnosti u kojima se neke odluke donose nesumnjivo utiču na brzinu njegovog delovanja – ocenjuje za Danas Miodrag Jovanović, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu i jedan od podnosilaca pomenute inicijative.

Na pitanje šta bi u finansijskom smislu moglo da znači ako zakon bude proglašen neustavnim, naš sagovornik odgovara da bi u tom slučaju sve posledice nastale njegovom primenom takođe bile neustavne, odnosno da bi svi koji su oštećeni mogli pravnim putem da traže obeštećenje.

– To bi potencijalno moglo da stvori velike probleme svim institucijama, ne samo pravosudnim, zbog čega smo smatrali da Ustavni sud treba odmah da reaguje i obustavi primenu ovog zakona da ne bi došlo do takvih neželjenih posledica – kaže Jovanović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari