Ljudska prava u Srbiji su sve više ugrožena, a mediji se najviše bave političkim temama, dok su tekstovi o nasilju senzacionalistički i u funkciji podizanja tiraža, a ne podizanja svesti o aktuelnim problemima. Posebno zabrinjava porast diskriminacije prema LGBT populaciji i stav mladih da je nasilje nad njima opravdano.

Diskriminaciji su izložene i osobe sa invaliditetom, žene, a posebno zaposlene trudnice, ukazano je na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Medija centru, na kojoj je Beogradski centar za ljudska prava predstavio godišnji izveštaj o ljudskim pravima u Srbiji u 2012. godini.

Aktuelna vlast nije ispunila predizborna obećanja, posebno o departizaciji, te se na ključnim mestima u institucijama koje se bave pitanjima ljudskih prava nalaze ljudi koji nisu kvalifikovani za tu oblast, ukazali su istraživači Centra.

Vesna Petrović, izvršna direktorka Beogradskog centra za ljudska prava, istakla je da u prvoj polovini prošle godine nije usvojen nijedan zakon iz oblasti ljudskih prava, dok je, nakon izbora, aktuelna vlast povukla 73 zakonska predloga iz procedure.

– Pristupanje Evropskoj uniji i rešavanje kosovskog pitanja su prioriteti Vlade, mada se na tome nije ništa učinilo. Fokus je i borba protiv korupcije, ali se institucije koje njome treba da se bave nisu osnažile, već ta borba zavisi isključivo od volje jednog čoveka. Najave hapšenja i presuđivanja pre podizanja optužnice u pojedinim medijima su nedopustive – naglasila je Petrović.

U isto vreme stopa nezaposlenosti je sve veća, a zarade ne rastu u skladu sa rastom cena.

Sonja Tošković, pravnica Beogradskog centra za ljudska prava, ukazala je da je tokom prošle godine 170.000 ljudi ostalo bez posla.

– Skoro 35.000 je proglašeno za tehnološki višak. Više od 60 odsto radnika ne prima redovno platu. Poslodavci na ime neuplaćenih doprinosa duguju državi oko 95 milijardi dinara. Iako je tokom prošlogodišnje rasprave predlog Zakona o štrajku kritikovan, on je usvojen početkom ove godine sa nizom manjkavosti. Sindikat Nezavisnost traži njegovu izmenu, posebno zbog činjenice da radni sporovi pred domaćim sudstvom traju i po 10 godina, pa su građani prinuđeni da se obraćaju Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu – ukazala je Tošković. Ona se osvrnula i na diskriminaciju prema zaposlenim ženama, koje su žrtve mobinga i zlostavljanja, dodajući da su diskriminaciji posebno izložene trudnice i porodilje koje zbog drugog stanja ostaju bez posla, ili se nakon povratka na radno mesto po pravilu raspoređuju na niže radno mesto.

Osvrćući se na probleme sa kojima su suočene manjinske grupe, Bojan Gavrilović, pravnik Beogradskog centra za ljudska prava, ukazao je da se analizom prakse sudova pokazalo da sudije uglavnom izriču uslovne kazne za kršenje prava nacionalnih manjina, kao i da se mahom pokreću prekršajni, a ne krivični postupci.

– Država mora da odgovori na izuzetno blagu kaznenu politiku, da obezbedi i štiti prava nacionalnih manjina. Takođe, ugrožene su osobe sa invaliditetom, kojima je uskraćeno pravo na rad, školovanje, udruživanje… Poslodavci u Srbiji radije plaćaju kazne, umesto da zaposle osobu sa invaliditetom – istakao je Gavrilović, dodajući da Zakon o mentalnom zdravlju u Srbiji još nije donet, „uprkos raspravama i čekanju više od 10 godina“.

– Odnos prema pripadnicima LGBT populacije najbolje ilustruje podatak da 80 odsto srednjoškolaca smatra da je diskriminacija prema njima opravdana, a 38 odsto mladića podržava nasilje nad gej populacijom – naglasio je Gavrilović. On je dodao da se u sličnoj situaciji nalaze i pripadnici romske zajednice u Srbiji, koji se, pored izloženosti nasilju, otežano školuju i teže dolaze do posla.

Izveštaj o stanju ljudskih prava u Srbiji za 2012. je 14. izveštaj koji je uradio Beogradski centar za ljudska prava uz pomoć holandske i nemačke ambasade.

Mediji najviše pišu o politici

Analiza pisanja medija tokom prošle godine pokazala je da su najbrojniji politički tekstovi, 29 odsto, i tekstovi o pravu na pravično suđenje, 22 odsto. Novinar i saradnik Beogradskog centra za ljudska prava Ivan Protić istakao je da je tokom prošle godine, u odnosu na prethodne, uočen veliki pad u pisanju tekstova o diskriminaciji, položaju verskih zajednica, nevladinih organizacija i trgovini ljudima. „Ove teme plasirane su u svega osam odsto tekstova, dok su politički tekstovi i oni na temu pravičnog suđenja, mahom bili pod političkim uticajem. Mediji su time sve više u poziciji portparola političkih i ekonomskih centara moći, a ne čuvari javnog interesa i demokratskih vrednosti“, zaključio je Protić, osvrćući se i na netransparentnost u vlasničkoj strukturi medija. „Od 30 medija, sumnjivi su i nepoznati vlasnici u njih 18“, ukazao je Protić, dodajući da zabrinjava učestalost napada na novinare, kojih je prošle godine bilo 12, što je tri puta više u odnosu na 2011. godinu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari